Otkriće pruža važan novi uvid u tajne organizma ovih izuzetnih vodozemaca pa se stručnjaci nadaju da bi sličan mehanizam jednoga dana mogao biti upotrijebljen za regeneraciju ljudskih tkiva.

Daždevnjaci su jedina vrsta kralježnjaka koji čak i u odrasloj dobi mogu obnoviti ne samo udove već i cijeli niz složenih struktura, uključujući dijelove srca, očiju, kralježnice i repa, ističe voditelj istraživanja Max Yun s University Collegea u Londonu. Ovaj proces regeneracije ovisi o sposobnosti različitih odraslih stanica da prođu kroz prirodno reprogramiranje. To znači da, primjerice, stanice mišića moraju izgubiti svoj mišićni identitet kako bi omogućile stvaranje novih stanica nekog drugog tkiva prema potrebi.

U svojoj studiji, objavljenoj u časopisu Stem Cell Reports, Yun i njegovi kolege usredotočili su se na proučavanje aktivacije kinaze, poznate kao ERK u stanicama crvenopjegog daždevnjaka (Notophthalmus viridescens). ERK je put kojim proteini prenose signale s površine stanice do jezgre u kojoj se nalazi genetski materijal.

Rezultati su pokazali da ERK putovi moraju stalno biti otvoreni kako bi se stanice daždevnjaka mogle regenerirati. Ovo trajno stanje aktivnosti omogućuje stanicama mišića da ponovno uđu u određene dijelove staničnog ciklusa.

Za razliku od daždevnjaka, ekvivalentni putovi u stanicama miševa nisu potpuno aktivni. Znanstvenici su kod miševa zabilježili tek prolaznu aktivaciju ERK, što daje odgovor na pitanje zašto mi i drugi sisavci ne možemo potpuno obnoviti cijele udove, već eventualno samo vršak prsta ili djelić jetre.

U drugoj fazi studije tim je stanicama miševa dodao dio DNK koji im je omogućio stvaranje proteina potrebnih za aktivaciju ERK putova. Nakon što su ih natjerali na trajnu aktivnost, stanice su razvile znatno veću sposobnost reprogramiranja i regeneracije.

'Oduševljeni smo što smo otkrili ovaj ključni molekularni put ERK koji određuje hoće li odrasle stanice biti sposobne da se reprogramiraju i pomognu u procesu regeneracije', rekao je Yun u izvješću za medije. 'Manipulacija ovim mehanizmom mogla bi doprinijeti terapijama koje bi povećale regenerativni potencijal ljudskih stanica', dodao je.

Crvenopjegi daždevnjaci žive uglavnom u barama i potocima sjevernoameričkih šuma. U ranijoj fazi žive na kopnu, a u odrasloj, kao vodenjaci, u vodi. Česti se uzgajaju kao ljubimci za kućne akvarije.