Siniša Varga, koji smatra da su se ljekarnici sveli na trgovce koji dodaju lijekove s polica, ili barem da ih tako percipiraju građani, planira dio dijagnostičko-terapijskih postupaka prenijeti upravo na njih. Tako bi u ljekarnama pratili terapiju kroničnih bolesnika, imali savjetodavnu ulogu, a spominje se i moguće cijepljenje.

Ljekarnici su, dakle, spremni raditi više, no očekuju da će im to biti plaćeno. No skeptični su, i to s pravom, jer im se rok u kojem im HZZO plaća popeo na više od 260 dana. 'Teško je stoga govoriti o uvođenju dodatnih usluga', napominju.

Ogorčeni su i činjenicom da Varga najavu da bi uvođenjem novog Pravilnika kojim će ljekarnici pojedine marže morati drastično smanjiti, naziva 'medijskim spinom'. Zbog toga bi moglo propasti 400 malih ljekarni jer je riječ o maržama 'ispod svake granice profitabilnosti', napominju.

'Uvođenje dodatnih usluga u ljekarništvu nisu i ne mogu biti financijska kompenzacija za posljedice primjene novog Pravilnika jer sadašnja usluga ne pokriva ni osnovne troškove poslovanja ljekarni'.
Varga je očito odlučio ući u rat s ovom bitnom karikom u zdravstvu šireći predrasudu da su ljekarnici prodavači čija je jedina zadaća dohvatiti lijek s police i prodati ga.

'Ljekarnici i ljekarne najdostupniji su oblik zdravstvene zaštite te ne predstavljaju 'trgovce koji izdaju lijekove pacijentima', već se radi o magistrima farmacije, dakle, visokoobrazovanim djelatnicima koji su svakodnevno najdostupniji zdravstveni radnici korisnicima usluga. Stoga je prijedlog HUP-Udruge ljekarnika da se Pravilnik o mjerilima i načinu za određivanje cijena lijekova na veliko i o načinu izvješćivanja o cijenama na veliko ukine te da se u direktnom razgovoru s HZZO-om razmotre mogućnosti uvođenja novih ljekarničkih usluga uz saniranje postojećih problema', poručuju iz HUP-Udruge ljekarnika.

S druge strane, tu su liječnici obiteljske medicine iz čije bi nadležnosti, ako Vargin prijedlog prođe, nestao jedan dio posla. Ines Balint, predsjednica Koordinacije liječnika obiteljske medicine kaže kako ljekarne ne mogu u potpunosti preuzeti dio djelatnosti, ali mogu pomoći liječnicima sukladno svojem obrazovanju i kompetencijama.

'Očekujem od njih da iscrpno savjetuju kronične bolesnike o načinima na koje bolesnici uzimaju propisanu terapiju i upozoriti ih na nužnost uzimanja. Nadam se da će proširiti savjetovanje bolesnicima posebno kroničnim, prilikom kupovanja lijekova bez recepata, a koji bi mogli imati loše posljedice za zdravlje ako se uzimaju s terapijom…', nabraja Balint.

Misli da bi ljekarnici i ženama koje kupuju kontracepcijske pilule trebali posvijestiti velik rizik i moguće nuspojave ako istovremeno puše. Smatra i da bi bilo dobro da osobe koje imaju proljev ili malo povišenu tjelesnu temperaturu te blažu infekciju dišnih putova, da ne dolaze njima, već da po savjete idu u ljekarne. Tek bi, smatra Balint, nakon tri do četiri dana, ako simptomi ne prođu, pacijenti trebali ići svojim obiteljskim liječnicima.

Na naše pitanje doživljava li i ona ljekarnike kao obične prodavače, kaže: 'Farmaceuti su se pretvorili u trgovce, moraju se vratiti osnovnoj djelatnosti. Ja smatram da farmaceuti neće moći zamijeniti liječnike, ali da mogu imati savjetodavnu ulogu.'

Vakcinacija u ovome trenutku ne mogu preuzeti, jer za to treba promijeniti kompletnu zakonsku regulativu.