'NEGATIVNE SLOBODE'

Libertarijanci: Građanski odgoj propagira marksizam

  • Autor: Marina Barukčić
  • Zadnja izmjena 02.07.2014 07:08
  • Objavljeno 02.07.2014 u 07:08
karl marx

karl marx

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Ottmar Hoerl

Namjeri da se uvede građanski odgoj u škole ne protivi se samo Crkva, zbog nesuglasja s katoličkom tradicijom, nego i malobrojna, ali utjecajna libertarijanska opcija u Hrvatskoj. Oni smatraju da se država treba što manje miješati u osobne izbore pojedinaca ili u tržište kapitala, a u Priručniku za nastavnike, koji bi trebali provoditi građanski odgoj, pronašli su dijelove koje, zbog suprotnih načela, smatraju nevjerojatnim

U nekoliko blogova libertarijanskih autora primjećene su kritike na račun građanskog odgoja. Osim na blogu 'Nekompetentna reakcija', u članku pod naslovom 'Građanski odgoj i trashmarksizam', na blogu katkapital.com, dr.sc. Luka Popov protivi se uvođenju građanskog odgoja onako kako je to pretpostavljeno u Priručniku za nastavnike - 'Pomoć u provedbi građanskog odgoja i obrazovanja'.

Taj priručnik rezultat je provedbe eksperimentalnog građanskog odgoja u školama, a popis autora predvodi ugledni profesor s Fakulteta političkih znanosti Berto Šalaj. To nije i službeni udžbenik za građanski odgoj, pogotovo jer način provedbe građanskog odgoja nije još definiran u Ministarstvu obrazovanja.

Popov u svom blogu ističe dva ulomka iz Priručnika koje on smatra spornim i suprotnim libertarijanskim idejama koje zastupa:

Razlikovanje statusa i uloge može se povezati s razlikom između pozitivne i negativne slobode. Negativna sloboda označava slobodu pojedinaca da slijede svoje privatne interese s najmanjim mogućim uplitanjem države u njihove poslove. Pojedinci su jednaki jer posjeduju jednaka formalna prava i jednaku slobodu, a to je sloboda od uplitanja države i ostalih građana u njihove poslove...

Popovu je ovaj ulomak zasmetao jer su, piše, tržišne i ekonomske slobode interpretirane kao negativne slobode: 'Pozitivne slobode su sloboda izlaska na izbore jednom u četiri godine. Što se tu dakle propagira? Sustav u kojem će država donositi odluke umjesto nas, a mi smo slobodni jednom u četiri godine izabrati one koji će te odluke donositi. Ideja da čovjek samostalno donosi svoje odluke karakterizira se kao negativna sloboda, nešto očito nepoželjno u suvremenom građanskom društvu. Predivno.'

Tijekom dvadesetog stoljeća kapitalizam se pokazao nestablinim sustavom u kojem iznimno bogatstvo i rast proizvodnih sposobnosti društva su-postoje s nesigurnošću, nemogućnošću zadovoljenja osnovnih životnih potreba ili neprestanom prijetnjom pada u siromaštvo. Zbog toga su poneki autori koji su se ekonomskim problemima bavili izvan dominantnog neoklasičnog okvira, poput Karla Marxa, J. M. Keynesa, Thorstena Veblena ili J. K. Galbraitha, zadobili popularnost i priznanje u nekim znanstvenim krugovima.

Na ovaj ulomak Popov reagira ovako: 'Za nepovjerovati vlastitim očima! Kapitalizam kao nestabilan sustav, koji ne omogućava zadovoljenje osnovnih životnih potreba? Čekajte malo, da li mi govorimo o sustavu u kojem je normalno imati besplatno obrazovanje, tekuću vodu, struju, mobitel i kompjutor? Zemljama koje su toliko bogate da su se nabrojane stvari počele smatrati temeljnim ljudskim pravima?'

Njegov su blog sa žarom branili i svojim stavovima nadopunjavali na društvenim mrežama istomišljenici kao što je Davor Huić, vlasnik agencije Briefing koja je radila i u predsjedničkoj kampanji Ive Josipovića.

Huić na svome Facebook profilu žestoko napada autore Priručnika: 'Nekad smo imali TiPS (Teorija i praksa samoupravnog socijalizma, op. DH za one mlađe, koji se ne sjećaju toga), a sada imamo građanski odgoj koji je u svojoj biti anti-građanski, jer djecu uči da je kapitalizam 'nestabilan sustav', a da je država sama po sebi dobra stvar. Dakle, kapitalizam, odnosno tržišna ekonomija, i liberalna, to jest parlamentarna demokracija (demokratska kontrola moći države) su fundamenti naše - Zapadne - civilizacije, ali u barbarskoj Hrvatskoj autori srednjoškolskog udžbenika smatraju da djeci treba dati 'kritičku' (čitaj - marksističku) perspektivu na te fundamente. What a pile of rubbish...'


Jedan od autora Priručnika je Mislav Žitko, doktorant na Filozofskom fakultetu. Iako nije stigao pročitati kritike libertarijanaca, rekao je da je taj udžbenik koncipiran tako da je u njega uvršteno niz raznih područja koja su, priznaje, podložna raspravama.

'Nemamo ni na jednom od obrađenih područja 'neutralno znanje' koje bi bilo svima prihvatljivo. Osim ekonomije, obrađuju se problemi i fenomeni koji izazvaju sukobe, konflikte i kontoverzne interpretacije. Ja sam određenu temu nastojao prezentirati kako vjerujem da je točno, ali ne mora se svatko s time slagati', kaže Žitko.

Ako se građanski odgoj uvede kao predmet, Žitko kaže da će tada Ministarstvo birati najbolji od udžbenika koji će tada biti na tržištu. 'Možemo govoriti o ekonomskim teorijama i njihovim valjanostima, ali očito je da je kapitalizam kontroverzna tema i tu će očito biti još prilike za suprotstavljena mišljenja', kaže Žitko.

Na pitanje može li se Priručnik nazvati marksističkim, Žitko kaže:
'S obzirom na to da je u izradi sudjelovao niz autora i da ni jedan ne spada pod jednu intelektualnu i teorijsku tradiciju, smatram da ni cjelina Priručnika ne može biti marksistička. Mogu dijelovi podsjećati na marksizam, a dijelovi i na neke keynesijanske ideje - to je pitanje interpetacije i sposobnosti interpretatora.'

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi