Po riječima iskusnog vojnog pilota i jednog od osnivača 1. lovačke eskadrile Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, svi postupci presretanja i reagiranja u takvim situacijama su unaprijed dobro uvježbani te kako su pripadnici lovačke komponente našeg ratnog zrakoplovstva osposobljeni u presretanju i identifikaciji ciljeva u zraku te u taktičkim radnjama i postupcima presretanja letjelica u zraku unutar visinskih, brzinskih i daljinskih parametara.

Pored toga, Borović ističe kako se tijekom napredne obuke redovito provode vježbe koje zahtijevaju od pilota visoke sposobnosti i vještine upravljanja avionom te razvijene sposobnosti razumijevanja situacije u zraku, vođenja i zapovijedanja u zraku, suradnje s pratiteljima kao i dobro poznavanje  propisanih procedura presretanja i identifikacije letjelica, što uostalom od naših pilota iz lovačke eskadrile zahtijevaju i NATO-ovi standardi.

Procedura je stroga, izgleda ovako...

'Budući da je Hrvatska član NATO-a, svi postupci presretanja koordinirani su s nadređenim NATO-ovim zapovjedništvom u Torrejonu u Španjolskoj Combined Air Operations Centre – CAOC) koje procjenjuje situaciju i određuje daljnje postupke. To znači da naši piloti djeluju po unaprijed propisanoj proceduri i zapovjedi nadređenog zapovjedništva', objašnjava Borović.

Opisujući unaprijed propisanu proceduru kojom je prepraćen i izraelski putnički avion naš sugovornik objašnjava kako dežurni borbeni dvojac u slučaju ugroze najprije dobiva signal, odnosno zapovijed o provođenju mjera i postupaka za prepratu ili prisilno slijetanje iz operativnog osoblja u Zapovjednom operativnom središtu HRZ-a i PZO-a, a koje je o današnjem događaju obaviješteno iz nadređenog NATO-ovog središta u Španjolskoj. Potom slijedi hitno polijetanje prema cilju u zraku te stupanje u kontakt s presretanim ciljem.

'Najbitnije je čim prije stići do cilja koji se presreće ili prepraćuje, nakon čega prema unaprijed uvježbanoj proceduri slijedi uspostava kontakta s ciljem putem radijskog kanala. Ako pilot letjelice koja nije prijavila ulazak u zračni prostor zemlje ne odgovara na radio-pozive i odbija se identificirati ili je zbog različitih radijskih kanala u nemogućnosti stupiti u kontakt s presretačem, pilot tada vizualno utvrđuje o čemu se radi.

Konačno rješenje: obaranje raketom R-60M

Paralelno leteći na samo nekoliko metara od presretenog cilja, lovac presretač signalima rukama pokušava uspostaviti komunikaciju s pilotom nepoznatog zrakoplova kako bi saznao u čemu je problem. U slučaju kvara radio uređaja ili izvanredne situacije pruža pomoć poput pratnje do najbližeg aerodroma ili posredne komunikacija s kontrolom leta.

Ako pilot presretača utvrdi da se radi o prijetnji, prisiljava letjelicu na hitno prizemljenje. U krajnjoj mjeri i hicima upozorenja, a u konačnici, ako uljez odbija svaku suradnju, obara ga raketom, odnosno oružjem koje je najbrže i najefikasnije', objasnio je Borović napomenuvši kako ove krajnje odluke donosi zapovjedništvo NATO-a.

Kako pojašnjava umirovljeni borbeni pilot, u slučaju, primjerice, da se radi o otetom zrakoplovu koji odbija poslušnost i skreće s rute koju mu je vizualno pokazao presretač, pilot lovca zatim kreće u manevar za rušenje uljeza, u našem slučaju vođenom raketom zrak - zrak R-60M kojima su naoružani naši migovi, ali tek nakon što je utvrdio kako dijelovi pogođenog aviona neće pasti na naseljeno područje budući da je takva odluka u krajnjoj nuždi ispravnija nego da teroristi otetim avionom pogode odabrani cilj i prouzroče dodatne brojnije žrtve.