Govoreći na četvrtoj Međunarodnoj konferenciji o euroazijskoj sigurnosti u Minsku, Lavrov se osvrnuo i na odnose s Europom, budućnost NATO-a i OESS-a, rat u Ukrajini te mogućnost novih američkih napada na Iran.

Komentirao je i razmjenu obavještajnih podataka između Moskve i Washingtona, istaknuvši da je američko upozorenje o pripremi terorističkog napada u moskovskom muzeju Caricino primjer uobičajene obavještajne suradnje, prenosi ruski TASS.

'Zapad želi nametnuti svoja pravila cijeloj Euroaziji'

Lavrov tvrdi da zapadne zemlje žele diktirati pravila na cijelom euroazijskom kontinentu, zbog čega, prema njegovim riječima, predstoji mnogo diplomatskog posla. No dodao je da će na pregovore utjecati i konkretna zbivanja na terenu.

'Zapad zapravo želi nametnuti svoja pravila na cijelom euroazijskom kontinentu, uključujući njegov istočni dio, i to je otvoreno izjavio. Stoga je pred nama mnogo diplomatskog posla. No, naravno, na taj će diplomatski posao utjecati konkretne praktične aktivnosti na terenu', rekao je.

Ocijenio je i da Zapad još nije prihvatio nove globalne okolnosti te da pokušava prikriti neuspjeh svoje politike prema Rusiji.

'Plan Zapada da nam nanese strateški poraz naoružavanjem kijevskog režima i njegovim korištenjem kao oružja nije uspio. Zapadnjaci sada jednostavno pokušavaju sačuvati obraz dok se teško mire s novom stvarnošću. Zasad nisu spremni ni na kakav dijalog o euroazijskim pitanjima. Govorim o potrebi traženja ravnoteže interesa kako bi se svi u Euroaziji osjećali sigurno i imali mogućnosti za razvoj', poručio je Lavrov.

Europa će morati odlučiti kako dalje s Rusijom

Ruski ministar smatra da će europske zemlje prije ili kasnije morati odlučiti kako žele urediti odnose s Moskvom i osigurati sigurnost na kontinentu. Europska unija trenutačno je, prema njegovoj ocjeni, zaokupljena unutarnjim sporovima.

Lavrov je pritom iznio nekoliko mogućih modela budućih odnosa: od sporazuma o nenapadanju do suživota kakav je postojao u sovjetsko doba, ali i šire suradnje koja bi uključivala zajedničke aktivnosti, veću transparentnost i uzajamne posjete vojnim objektima.

'Za nas jednaka i nedjeljiva sigurnost može značiti sporazume o nenapadanju ako među nama nema drugog pozitivnog zajedničkog temelja. Ili može značiti suživot, kakav je postojao tijekom sovjetskog razdoblja. Ili može uključivati sporazume o suradnji koji predviđaju zajedničko djelovanje, veće povjerenje i transparentnost te uzajamne posjete vojnim objektima na ravnopravnoj osnovi', rekao je.

Dodao je da je Rusija spremna razgovarati o svim mogućnostima te da ne postavlja ograničenja u raspravi o europskoj sigurnosti.

SAD neće napustiti NATO, ali mijenja vojnu prisutnost

Govoreći o NATO-u, Lavrov je ustvrdio da Sjedinjene Države neće napustiti Savez, ali da postupno premještaju svoju vojnu prisutnost prema istoku. Zbog toga će, smatra, Europljani morati preuzeti veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost.

'Sjedinjene Države sve su manje spremne pomagati u osiguravanju europske sigurnosti. Sigurno neće napustiti NATO, to ne dolazi u obzir. Međutim, postupno premještaju svoju vojnu prisutnost prema istoku. U jednom su trenutku Europljani počeli govoriti da moraju preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost', rekao je.

Za kraj rata u Ukrajini, ali pod ruskim uvjetima

Lavrov je rekao da su sudionici konferencije zainteresirani za što skoriji završetak rata u Ukrajini, ali je pritom ponovio rusko stajalište da bi eventualni dogovor morao ukloniti ono što Moskva naziva temeljnim uzrocima sukoba.

'Osjetili smo da su sudionici današnje konferencije zainteresirani za to da se ukrajinska kriza što prije privede kraju na pravednoj osnovi', izjavio je.

Takva bi osnova, prema njegovu tumačenju, podrazumijevala 'prije svega uklanjanje temeljnih uzroka rata koji je Zapad pokrenuo protiv nas preko neonacističkog režima koji je sam stvorio'.

'Ako Europa ne vidi nacizam u Ukrajini, onda nije jasno kako bismo uopće trebali razgovarati s njom', dodao je.

Moskva i Washington nastavljaju obavještajnu suradnju

Lavrov je američko upozorenje o pripremi terorističkog napada u moskovskom muzejsko-rezervatskom kompleksu Caricino opisao kao uobičajenu obavještajnu aktivnost.

'Ako doznaju za planirani teroristički napad i obavijeste nas o tome, smatram da je to normalan obavještajni posao', rekao je.

Dodao je da je i Rusija ranije pomagala američkim kolegama te da takvi kontakti i dalje traju.

'Mi smo u prošlosti također pomagali američkim kolegama. Takvi se kontakti nastavljaju', kazao je.

Na pitanje o izvješćima da bi SAD nakon međuizbora mogao ponovno napasti Iran, Lavrov je odgovorio da Moskva nije upućivala posebne zahtjeve Washingtonu. Dodao je da su u Rusiji primijetili izjave američkog novinara Tuckera Carlsona o mogućim napadima, ali da ih drugi izvori nisu potvrdili.

U Minsku pripremaju euroazijsku povelju, Lavrov sumnja u budućnost OESS-a

Lavrov je najavio da bi se do kraja godine u Minsku trebao održati prvi sastanak o pripremi Povelje o raznolikosti i multipolarnosti Euroazije u 21. stoljeću. Drugi sastanak planiran je u Rusiji na proljeće.

Te bi konferencije, prema njegovim riječima, trebale biti glavni dio aktualne faze rada na euroazijskoj sigurnosti. Moskva pritom ne želi postavljati umjetne rokove za usvajanje dokumenta, nego joj je najvažnije postići konkretan rezultat. Pozvao je i druge zainteresirane zemlje da se već u ovoj fazi uključe u inicijativu.

Govoreći o Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju (OESS), Lavrov je izrazio pesimizam oko njezine budućnosti.

'Ne vidim kako se tu organizaciju može spasiti u doglednoj budućnosti. Zasad je to mjesto na kojem ljudi mogu iznositi svoja stajališta i sve češće pobijati laži koje Zapad ondje širi svakodnevno, na svakom sastanku', zaključio je.