Najmoćnije kriminalne organizacije Latinske Amerike sve snažnije ulaze na europsko tržište droge, a njihove aktivnosti zabilježene su i u Hrvatskoj. Četveromjesečna istraga britanskog Guardiana pokazala je da karteli i kriminalne skupine iz Kolumbije, Brazila, Meksika, Venezuele i drugih država djeluju u najmanje 12 europskih zemalja. Istodobno je količina kokaina zaplijenjenog u Europi u samo deset godina porasla za čak 471 posto
Europa više nije samo odredište za drogu proizvedenu u Latinskoj Americi. Postaje i prostor u kojem tamošnje kriminalne organizacije uspostavljaju vlastite mreže, surađuju s lokalnim mafijama, organiziraju krijumčarenje i razvijaju infrastrukturu za preradu narkotika.
To je jedan od glavnih zaključaka opsežne istrage koju je proveo Guardianov novinar Andrei Netto, koristeći policijske i obavještajne podatke, međunarodne baze podataka te razgovore sa sucima, tužiteljima i stručnjacima iz osam država.
Istraživanje pokazuje da su kriminalne organizacije iz Latinske Amerike znatno proširile svoje djelovanje izvan tradicionalnih ulaznih točaka za krijumčarenje droge, poput španjolskih i nizozemskih luka.
Njihove aktivnosti sada se bilježe i u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Balkan.
Hrvatska među državama u kojima su zabilježene aktivnosti kartela
Prema Guardianovoj istrazi, prisutnost latinoameričkih kriminalnih organizacija najsnažnija je u Španjolskoj, Portugalu, Nizozemskoj, Belgiji i Francuskoj.
Međutim, njihove su aktivnosti zabilježene i u Njemačkoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj i Slovačkoj, dok Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC) među državama u kojima djeluju navodi i Bugarsku.
Daniel Brombacher, politolog i direktor Europskog opservatorija GI-TOC-a, upozorava da se događa važna promjena.
Prema njegovim riječima, latinoameričke kriminalne mreže pojavljuju se i na područjima na kojima ranije nisu imale razvijenu infrastrukturu.
'Ta pojava više nije ograničena na tradicionalne zemlje preko kojih droga ulazi u Europu', rekao je Brombacher.
Meksički karteli, brazilske bande i kolumbijske organizacije
Među organizacijama čije su aktivnosti istražitelji identificirali nalaze se neki od najpoznatijih i najmoćnijih kriminalnih sustava na svijetu.
Iz Meksika dolaze kartel Sinaloa i Jalisco New Generation (CJNG), a iz Brazila Primeiro Comando da Capital (PCC) i Comando Vermelho.
U europskim kriminalnim mrežama pojavljuju se i kolumbijski Clan del Golfo, gerilska organizacija ELN te disidentske frakcije nekadašnjeg FARC-a.
Istraga spominje i venezuelansku organizaciju Tren de Aragua te bande Barrio 18 i MS-13, koje su nastale u Sjedinjenim Državama, a snažno su prisutne u dijelovima Srednje Amerike.
Te organizacije ne djeluju nužno na jednak način. Dok pojedine razvijaju vlastitu infrastrukturu, druge se oslanjaju na poslovne predstavnike i suradnju s europskim kriminalnim mrežama.
Meksički laboratoriji otkriveni i u europskim državama
Širenje kriminalnih aktivnosti više se ne odnosi samo na dopremu kokaina preko Atlantika.
Prema Brombacherovim riječima, nedavne policijske operacije otkrile su laboratorije za proizvodnju metamfetamina pod kontrolom meksičkih kriminalnih skupina na jugu Francuske, sjeveroistoku Poljske i u njemačkoj saveznoj zemlji Brandenburg.
Istodobno se latinoameričke organizacije pojavljuju u Rumunjskoj i Bugarskoj, duž balkanske krijumčarske rute.
Takav razvoj događaja pokazuje da kriminalne mreže pokušavaju proširiti kontrolu nad različitim fazama ilegalnog poslovanja, od međunarodnog transporta do proizvodnje i distribucije droge na europskom tržištu.
Brazilska mafija djeluje u čak 16 europskih zemalja
Jedan od posebno zanimljivih nalaza Guardianove istrage odnosi se na brazilsku kriminalnu organizaciju Primeiro Comando da Capital, poznatiju kao PCC.
Prema neobjavljenom izvješću državnog odvjetništva u São Paulu, koje se djelomično temelji na podacima brazilske obavještajne agencije Abin, ta organizacija djeluje u 16 europskih država. Među njima su Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Island, Srbija, Švedska, Švicarska i Turska.
Guardian je imao uvid u navedeno izvješće. Meksički stručnjak za organizirani kriminal Víctor Manuel Sánchez Valdés sa Sveučilišta Coahuila smatra da su razmjeri prisutnosti kartela još veći.
Prema njegovoj procjeni, Sinaloa i CJNG djeluju u više od 20 europskih država. Ipak, naglašava da to ne znači kako ondje imaju velike organizirane skupine ili kontroliraju lokalno kriminalno tržište. Često je riječ o predstavnicima koji dogovaraju poslove i održavaju veze s europskim partnerima.
Zapljene kokaina eksplodirale u deset godina
Razmjere promjena na europskom tržištu droge pokazuju podaci Agencije Europske unije za droge (EUDA). Između 2014. i 2024. količina kokaina zaplijenjenog u Europi porasla je za čak 471 posto.
To znači da se zapljenjuje gotovo šest puta više kokaina nego prije deset godina. Istodobno policijske službe otkrivaju sve više laboratorija u kojima se prerađuju kokain i njegove izvedenice.
Rast zapljena ne mora sam po sebi značiti jednak porast potrošnje, jer na statistiku utječu i učinkovitost policijskih operacija te promjene krijumčarskih pravaca. No u kombinaciji s podacima o proizvodnji i širenju kriminalnih mreža pokazuje koliko je europsko tržište postalo važno za međunarodnu trgovinu drogom.
Proizvodnja kokaina veća nego u vrijeme Pabla Escobara
Istodobno s rastom krijumčarenja u Europu, proizvodnja kokaina u Latinskoj Americi dosegnula je rekordne razine.
Prema Svjetskom izvješću o drogama Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) za 2026., globalna proizvodnja kokaina u 2024. procijenjena je na između 3800 i 4700 tona. Riječ je o više nego četverostrukom povećanju u odnosu na 2014. godinu.
Površine na kojima se uzgaja koka dosegnule su približno 385.000 hektara, što je triput više nego deset godina ranije.
Kolumbija je pritom postala još važnije središte proizvodnje. Prema podacima koje prenosi Guardian, ondje se danas proizvodi više kokaina nego u vrijeme zloglasnog narkobosa Pabla Escobara.
Zašto je Europa toliko privlačna kartelima?
Jedan od ključnih razloga širenja latinoameričkih kriminalnih organizacija jest profitabilnost europskog tržišta.
Prema Guardianovoj analizi, krijumčarenje kokaina u Europu kriminalnim organizacijama omogućuje veće profitne marže nego prodaja na američkom tržištu.
Europa je tijekom posljednjih godina postala jedno od glavnih svjetskih odredišta kokaina, a procjenjuje se da na europske potrošače otpada približno četvrtina globalne potrošnje.
Rast potražnje, visoke cijene i razvijena prometna infrastruktura stvaraju uvjete koje međunarodne kriminalne organizacije nastoje iskoristiti. Pritom se ne oslanjaju samo na vlastite ljude, nego sve češće sklapaju poslovne aranžmane s europskim mafijaškim skupinama.
Europol identificirao 149 mreža povezanih s Latinskom Amerikom
Dodatnu potvrdu širenja latinoameričkog organiziranog kriminala pružaju podaci Europola.
Od 731 kriminalne mreže koje je Europol svrstao među najopasnije na europskom prostoru, njih 149 povezano je s latinoameričkim organizacijama. U 67 mreža djeluju članovi iz Latinske Amerike, dok su 22 mreže pretežno sastavljene od Latinoamerikanaca.
Riječ je o podacima koji pokazuju koliko je međunarodna suradnja postala važna za organizirani kriminal.
Kriminalne skupine sve češće djeluju preko državnih granica, povezujući proizvodnju, transport, financiranje i distribuciju droge u jedinstvene mreže.