Vesna Vučemilović (Klub Hrvatski suverenisti ) kazala je da smo kroz godine svjedočili brojnim nepravilnostima i čak aktivnostima na rubu zakonitosti, a da su često stečajni upravitelji i korumpirani suci koristili stečajeve za osobno bogaćenje.

U 17 godina provedeno je više od 14 tisuća stečajeva, stečajna masa iznosila je 112 milijardi kuna, a za legalne naknade za 250 stečajnih upravitelja isplaćeno je 6,8 milijardi bruto i sudilo je 50 sudaca u tim slučajeva, navela je Vučemilović.

„To je ono legalno, a ono nezakonito i ilegalno i kriminalno mjeri se milijunima, stečajni upravitelji u sprezi s korumpiranim sucima nelegalno su si priskrbili milijunske iznose i možemo reći da se tu radi o stečajnoj mafiji”, dodala je.

Nezadovoljna je i što stručnom ispitu za stečajnog upravitelj može pristupiti samo osobe pravne ili ekonomske struke, a ne mogu, primjerice, inženjeri.

I Ante Kujundžić (Klub Mosta) rekao je da se stečajevi mogu opisati kao svojevrsni institucionalizirani lopovluk.

Dodao je da je u Imotskoj krajini „stečajni genocid” gdje je od 1990. godine zatvoreno 11 tvornica i tvrtki koje su zapošljavanje više od 9000 ljudi.

„Direktorske lole sve su uništile i rasprodale, raščerupali su nas kao krpu s kojom se više ni pod ne može obrisati, a najžalosnije je da danas šetaju slobodno i glume velike Hrvate, poštenjačine i domoljube”, kazao je Kujundžić.

Kao primjer za te tvrdnje naveo je tvornicu Trimont gdje je, kaže, pola milijuna kuna nagrade dobila stečajna upraviteljica, a radnici ništa, pa danas preživljavaju sadeći voće i povrće i čisteći apartmane.

I Mišel Jakšić (Klub SDP-a) naveo je da se stečajeve u Hrvatskoj više doživljava kao grabež i podloga za prevaru, a manje kao šansa za novi početak.

'Postoje i neki noviji slučajevi koji bude ozbiljne sumnje u spregu sudaca i stečajnih upravitelja i gdje se pojavljuje termin stečajna mafija', dodao je.