Europska pučka stranka (EPP), najveća politička grupacija desnog centra u Europskom parlamentu, već je počela pripreme za europske izbore 2029. godine. Cilj je osmisliti političku platformu kojom bi vratila birače koje posljednjih godina privlače stranke krajnje desnice. No unutar same stranke sve je izraženija podjela oko ključnog pitanja – treba li braniti politički centar ili se dodatno pomaknuti udesno, piše Politico.

Predsjednik EPP-a Manfred Weber prije dva tjedna interno je pokrenuo radnu skupinu 'Win2029', koja bi trebala pripremiti političku platformu za izbore za tri godine. No razgovori s europskim pučanima i uvid u interne zapisnike pokazuju da među njima nema suglasja ni oko odnosa prema krajnjoj desnici ni oko toga koliko joj se približiti po pitanjima poput migracija, klimatske politike i socijalnih prava.

'Glavna polarizacija diljem kontinenta na mnogim nacionalnim izborima, a zasigurno i na europskim izborima 2029., bit će između antieuropskih populista i stranaka EPP-a', rekao je potpredsjednik EPP-a i kandidat za rumunjskog premijera Siegfried Mureșan.

Glasnogovornik konzervativne grupacije Pedro López de Pablo ocijenio je da će sve drugo osim 'borbe' EPP-a i krajnje desnice biti od drugorazredne važnosti.

'Budući da nisu na vlasti, mogu obećati brda i doline. Suočeni s takvom retorikom, moramo razmisliti koje alternative možemo ponuditi građanima', kazao je.

Radna skupina predstavlja neuobičajeno rani početak priprema za europske izbore. Europski parlament još nije ni na polovici aktualnog mandata, ali u EPP-u sve snažnije osjećaju pritisak zbog rasta stranaka krajnje desnice diljem Europske unije.

Na čelu skupine bit će španjolski eurozastupnik Esteban González Pons, a njezin će zadatak biti pomoći u izradi konačnog izbornog programa. Razgovori bi trebali početi na sastanku EPP-a u listopadu na Siciliji, a nastaviti se sve do kongresa stranke u Rimu idućeg proljeća.

'Jesmo li desni centar ili još jedna desna stranka?'

Unutar EPP-a već se vode rasprave o smjeru koji bi stranka trebala zauzeti.

'To je politička povijest, povijesna dilema koju EPP mora riješiti – mora biti jasan i iskren prema biračima: jesmo li desni centar ili smo još jedna desna stranka?', rekla je finska eurozastupnica iz redova EPP-a Sirpa Pietikäinen.

Podjele među europskim pučanima odražavaju i različite političke prilike u državama članicama. U nekima je suradnja s krajnjom desnicom već postala dio vlasti, dok su drugdje te stranke glavni politički konkurenti EPP-a i suradnja s njima smatra se neprihvatljivom.

Poljaci i Rumunji protive se približavanju krajnjoj desnici, dok konzervativci u Španjolskoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj i Nizozemskoj već sudjeluju u vlastima sa strankama s tog djiela političkog spektra. Njemački zastupnici podijeljeni su oko pitanja tzv. vatrozida prema Alternativi za Njemačku (AfD), osobito nakon njezinih izbornih uspjeha, iako se većina njemačkih zastupnika EPP-a u Bruxellesu i dalje protivi suradnji.

'Unutar stranke uvijek je postojala ta rasprava: trebamo li sadržaj staviti na prvo mjesto ili platformu političkog centra?', rekao je šef finske delegacije EPP-a Mika Aaltola.

Interni zapisnici sa sastanaka održanih tijekom posljednjih šest mjeseci pokazuju da EPP u Europskom parlamentu pokušava zadržati svojevrsni zid prema krajnjoj desnici. Zastupnicima se više puta poručivalo da odbiju inicijative Patriota za Europu, dok bi istodobno trebali podržati slične prijedloge desničarske skupine Europskih konzervativaca i reformista (ECR), u kojoj je i talijanska premijerka Giorgia Meloni. EPP ECR smatra prihvatljivim partnerom.

Grupacija je otišla toliko daleko da je izbacila slovenskog eurozastupnika Branka Grimsa nakon što se pojavio na događaju koji je organizirao AfD, čime je pokušala odgovoriti na kritike i poslati poruku o odnosu prema toj stranci.

No EPP istodobno teško izbjegava suradnju s desnim političkim skupinama kada je riječ o osjetljivim temama oko kojih teže postiže dogovor sa socijaldemokratima.

To se nedavno pokazalo i tijekom rasprave o dugoročnom proračunu EU-a, kada je desna većina glasala za uklanjanje zelenih i rodnih kriterija iz nadzora nad trošenjem novca. Iako su čelnici EPP-a prethodno obećali ostati u političkom centru, zastupnike nisu uspjeli držati pod kontrolom, što je pokazalo da se unutarnje podjele sve snažnije prelijevaju i na svakodnevno odlučivanje u Europskom parlamentu.

Na posljednjoj plenarnoj sjednici EPP je raspravljao i o tome kako usvojiti rezoluciju o migrantskoj krizi u Ceuti, španjolskom teritoriju na sjeveru Afrike, nakon što su pregovori sa socijaldemokratima propali.

Prema dvama internim zapisnicima do kojih je došao Politico, strategija je bila uključiti Patriote u proces i osigurati njihove glasove tako što bi EPP namjerno podržao jedan njihov amandman. Ideja je došla iz španjolske delegacije, koja je željela političku pobjedu u Madridu. Vodstvo EPP-a podržalo je plan i pozvalo zastupnike da podrže tekst bez obzira na to hoće li amandmani Patriota biti prihvaćeni.

Migracije postaju sve osjetljivije pitanje

Veći problem za EPP možda više nije samo pitanje suradnje s krajnjom desnicom, nego i kako joj politički konkurirati. Stranka mora odlučiti hoće li preuzimati teme kojima se bavi krajnja desnica i pritom se pomaknuti udesno kako bi vratila birače ili će ostati čvrsto u političkom centru.

Weber je nakon europskih izbora 2024. jasno poručio da želi promijeniti politički 'narativ' EPP-a kako bi ponovno privukao birače koje je privukao krajnje desni populizam. To je uključivalo strožu migracijsku politiku, više deportacija i povlačenje dijela zelenih pravila, a stavovi stranke od tada su dodatno postroženi.

I nakon što su u lipnju uvedena brža pravila za azil i postupke na granicama u okviru Pakta o migracijama i azilu, a pregovarači dogovorili pravila EU-a za ubrzavanje deportacija, EPP je nastavio tražiti strože mjere.

Na političkoj skupštini u Beču u lipnju stranka je zatražila veća ulaganja u Frontex, europsku agenciju za graničnu i obalnu stražu, te jednostavniji povratak migranata na vanjskim granicama Unije. Delegati su se također složili da se izraz 'nepravilna migracija' u dokumentu zamijeni izrazom 'ilegalna migracija', terminom koji se češće povezuje s krajnjom desnicom, navodi se u povjerljivim zapisnicima.

Takav pristup izaziva i unutarnje prijepore.

Tijekom žustre rasprave o političkom islamu u Europi potpredsjednica EPP-a i bivša europska povjerenica Mairead McGuinness upozorila je kolege 'da ne poistovjećuju vjersku pripadnost s političkim ekstremizmom', uz poziv na 'jasnu predanost slobodi vjeroispovijesti', navodi se u zapisniku.

Njemački eurozastupnik EPP-a Dennis Radtke, koji vodi stranačko krilo zaduženo za odnose sa sindikatima, smatra da stranka ne bi trebala rast krajnje desnice objašnjavati samo migracijama.

'Naravno da moramo osigurati sigurne granice, u to nema sumnje, ali povezivati uspjeh krajnje desnice u Europi samo s pitanjem migracija... sumnjam da je to slučaj', rekao je. 'Broj tražitelja azila pada, a krajnja desnica i dalje raste jer brojni socijalni problemi nisu riješeni niti se njima itko ozbiljno bavi.'

Kulturni ratovi ulaze i u EPP

Dok EPP gospodarske probleme Europe pokušava rješavati naglaskom na konkurentnosti i deregulaciji, dio članova strahuje da se socijalna i radnička prava guraju u drugi plan.

U veljači su stranačka krila koja okupljaju radnike, starije osobe i žene predložila rezoluciju kojom su tražili snažniju socijalnu zaštitu, razvoj vještina i potporu zapošljavanju mladih. Delegati iz Austrije, Finske, Njemačke i Švedske usprotivili su se dokumentu, ocijenivši da je 'loše formuliran', odnosno da 'njegov naglasak na socijalnoj pravdi šalje pogrešnu poruku s obzirom na prioritete EPP-a u području konkurentnosti i produktivnosti', prema zapisnicima sa sastanka.

Drugi zastupnici pokušali su se suprotstaviti takvom stavu, upozoravajući da stranka ne može zanemariti socijalnu dimenziju. Vodstvo je odgodilo glasanje, a rezolucija je potom nestala s dnevnog reda idućeg sastanka.

'Postalo je još teže', rekao je Radtke govoreći o pokušajima jačanja socijalne politike EPP-a. 'Ako nismo spremni zalagati se za prava radnika i socijalna pitanja, onda ne možemo tvrditi da smo posljednja narodna stranka Europe.'

Kulturni ratovi koje vodi krajnja desnica također sve snažnije odjekuju unutar EPP-a. Dugotrajne napetosti oko feminizma, rodnih pitanja i reproduktivnih prava pomiču se u konzervativnijem smjeru.

EPP je u Europskom parlamentu tradicionalno podržavao snažnu zaštitu seksualnih i reproduktivnih prava, uz slobodno glasanje nacionalnih delegacija o pobačaju, kaže dugogodišnja eurozastupnica Pietikäinen. No kako pojedine nacionalne delegacije zauzimaju čvršće stavove, konsenzus slabi, a sve se više pitanja, među njima i rodno odgovorno proračunavanje, prepušta slobodnom glasanju.

'Sada je postalo teže', rekla je.

Izvješće o rodnim nejednakostima u zdravstvu izazvalo je kaos na sastanku EPP-a tijekom posljednje plenarne sjednice. Irski, poljski i luksemburški zastupnici pozivali su kolege da ga podrže, dok su ga Španjolci nazvali 'ludim', a hrvatski zastupnici osudili su njegovu 'rodnu ideologiju' kao 'radikalnu' i 'ekstremnu'.

Podjele postoje i oko nastojanja da se pojednostavi zakonodavstvo EU-a. Zastupnici se ne slažu oko toga koliko daleko treba ići u ukidanju zelenih propisa. Unutar EPP-a postoje različiti stavovi i o tome koliko ublažiti postupno ukidanje motora s unutarnjim izgaranjem te koliko smanjiti ograničenja emisija industrije u okviru sustava trgovanja emisijama.

Sve te rasprave otvaraju isto pitanje pred EPP-om i izborima 2029.: treba li stranka dodatno pooštriti svoje stavove kako bi vratila birače koje privlači krajnja desnica ili zadržati poziciju političkog centra. Odgovor na to pitanje mogao bi istodobno odrediti izborni nastup EPP-a i produbiti podjele među njegovim nacionalnim strankama.