Analizirajući 51 spot koji su građani imali priliku vidjeti u sklopu komercijalnih reklamnih blokova na TV programima u listopadu i studenom 2011, Krajina zaključuje da se MVPEI obraćao građanima u neravnopravnom položaju – skrivajući se iza 3D animacija, anonimnog profesionalnog čitača, slikovnih iluzija i tekstualnih demagogija – zamišljajući ih kao neinformirane potrošače kojima ulazak u EU treba prodati idejom ničim zarađenog ekonomskog boljitka zemlje.

'Komuniciranje o mogućnosti ulaska u Uniju vlast provodi formalnim oblikom propagande (televizijskim oglašivačkim spotom), identičnim pretpostavkama AGITPROPA-a (Odjela za agitacije i propagande) i OLIKPROP-a (Organizacija likovne propagande) iz 1943, da je u mobiliziranju masa potrebno izbjegavati intelektualizam, odnosno da je, kako su tada savjetovali oblikovatelje postera: potrebno učiniti sve one pripreme koje odgovaraju nivou, karakteru i raspoloženju mase kojoj se radi i na koju se želi utjecati', konstatira Krajina.

U tim spotovima, dodaje Krajina, vidjeli smo da se MVPEI izrugivao građanima i njihovim mogućim euroskeptičnim stavovima: odgovarali su na njihova pitanja skretanjem s teme, zbunjivanjem, uz uobičajene hrvatske forme javnog razgovora kao što su ksenofobija, šovinizam, kvazihumor itd.

'Bilo je indikativno i da se prijetilo građanima povratkom u Jugoslaviju u slučaju neulaska Hrvatske u EU, što smatramo vrlo problematičnim jer se u širem kontekstu sugerira da je jedino država ta koja zna što je za građane dobro, da građani nisu informirani i da su vođeni emocijama', rekao je Krajina, koji na temelju analize sugerira aktualnoj Vladi da osigura ravnopravan dijalog, temeljen na uvažavanju i poštivanju svih stavova i osigura uravnoteženu zastupljenost informacija o prednostima i manama mogućeg ulaska u EU.

Preliminarni osvrt na komunikacijsku strategiju nove vlade iznijela je mr. sc. Marina Škrabalo, članica Vijeća GONG-a, koja je ustvrdila da postoje značajni pozitivni pomaci u pristupu informiranju građana o prednostima i nedostacima ulaska RH u EU. Istodobno, uočeno je i nekoliko problema.

Pozitivno je to što je po prvi put euroskepticizam prihvaćen kao legitimna opcija na koju se Vlada ipak osvrće, što je vidljivo kroz brošuru 'Najčešći negativni stavovi o EU-u i odgovori na njih', gdje se na zabrinutosti se odgovara s argumentima, a ne samo s općim deklaracijama ili sloganima.

'Isto tako, pozitivno je i što je Vlada najavila više različitih komunikacijskih kanala i materijala, no negativno je da su najkvalitetniji i najsadržajniji materijali planirani za najmanji broj hrvatskih građana. To se odnosi na brošuru 'Što donosi članstvo u EU-u', koja će biti tiskana u samo 14 tisuća primjeraka, dok će letak 'Sve što ste htjeli znati o EU', koji je puno bliži propagandnom letku i diskursu prošle vlade, pripremljen u preko dva milijuna primjeraka', rekla je Marina Škrabalo.

GONG apelira da se od 4,8 milijuna kuna, koliko Vlada planira potrošiti na referendum, nađe nekoliko stotina tisuća kuna za kvalitetno i temeljito informiranje svih građana koji bi htjeli nešto detaljnije pročitati i koji će za to sebi uzeti vremena, ali možda nisu dovoljno internetski pismeni ili nemaju pristup internetu.

I dalje je, nažalost, u diskursu Vladinih predstavnika prisutno podilaženje strahovima građana vezano uz zajedničku ulazak u EU sa zemljama bivše Jugoslavije, kao i zastrašivanje da će Hrvatska izgubiti velike novce ukoliko se ne odluči za ulazak u EU, pri čemu se ne uzima u ozbir činjenica da naša apsorpcija tih novaca, tj. naši vlastiti kapaciteti.

Također, u GONG-ovoj analizi u euroskepticizmu u Hrvatskoj postoji nekoliko izuzetno važnih zabrinutosti: o demokratičnosti EU-a, o funkcioniranju liberalnog kapitalizma u EU, kao i o strateškom pozicioniranju Hrvatske unutar EU-a, o čemu dosad Vlada ne govori ili se nedovoljno obraća s kvalitetnim argumentima onim hrvatskim građanima koje zanima kvaliteta demokracije i ukupnog poretka koji Hrvatsku čeka u EU, poručila  je Marina Škrabalo.

GONG od HTV-a i ostalih elektroničkih medija s državnim koncesijama zahtijeva da osiguraju jednake uvjete za prikazivanje spotova i drugih propagandnih materijala svih aktera u kampanji vezanoj za referendum o EU - da se isti uvjeti pod kojima je Vlada dobila prikazivanje spotova na HRT-u osiguraju i svima drugima koji su ponudili svoje materijale za prikazivanje i oglašavanje.

Od HTV-a se zahtijeva da za vrijeme trajanja kampanje osigura emitiranje emisije Euromagazin, kao i da se u udarnim terminima osiguraju debatne, kvalitetno pripremljene emisije koje će osigurati sučeljavanje argumenata utemeljenim na informacija, a ne na stereotipima.

Zaključno, GONG traži od Vlade da se nađe novac za tiskanje dovoljnog broja primjeraka brošure 'Što donosi članstvo u EU-u' kako bi ona bila dostupna širom Hrvatske i izražava žaljenje što uz legitimne propagandne spotove, u kojima predstavnici vlasti izražavaju svoja proeuropska stajališta, ne postoji i paralelan set spotova informativnog, a ne propagandnog karaktera.