GONG: ANALIZA DISKURSA

Kosoričina propaganda o EU na temeljima AGITPROP-a

  • Autor: S. Srdoč
  • Zadnja izmjena 05.01.2012 16:21
  • Objavljeno 05.01.2012 u 16:21
Jelena Berković, Zlatan Krajina i Marina Škrabalo

Jelena Berković, Zlatan Krajina i Marina Škrabalo

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Propagandni TV spotovi bivše vlade za ulazak Hrvatske u EU su propagandnog, a ne informativnog karaktera, nisu ni približno pružili informacijski resurs građanima koliko su trebali kako bi im poslužili u informiranoj debati i racionalnoj odluci na referendumu, pokazala je analiza teksta i diskursa spotova koju je za GONG proveo dr. sc. Zlatan Krajina s Fakulteta političkih znanosti

Analizirajući 51 spot koji su građani imali priliku vidjeti u sklopu komercijalnih reklamnih blokova na TV programima u listopadu i studenom 2011, Krajina zaključuje da se MVPEI obraćao građanima u neravnopravnom položaju – skrivajući se iza 3D animacija, anonimnog profesionalnog čitača, slikovnih iluzija i tekstualnih demagogija – zamišljajući ih kao neinformirane potrošače kojima ulazak u EU treba prodati idejom ničim zarađenog ekonomskog boljitka zemlje.

'Komuniciranje o mogućnosti ulaska u Uniju vlast provodi formalnim oblikom propagande (televizijskim oglašivačkim spotom), identičnim pretpostavkama AGITPROPA-a (Odjela za agitacije i propagande) i OLIKPROP-a (Organizacija likovne propagande) iz 1943, da je u mobiliziranju masa potrebno izbjegavati intelektualizam, odnosno da je, kako su tada savjetovali oblikovatelje postera: potrebno učiniti sve one pripreme koje odgovaraju nivou, karakteru i raspoloženju mase kojoj se radi i na koju se želi utjecati', konstatira Krajina.

U tim spotovima, dodaje Krajina, vidjeli smo da se MVPEI izrugivao građanima i njihovim mogućim euroskeptičnim stavovima: odgovarali su na njihova pitanja skretanjem s teme, zbunjivanjem, uz uobičajene hrvatske forme javnog razgovora kao što su ksenofobija, šovinizam, kvazihumor itd.

'Bilo je indikativno i da se prijetilo građanima povratkom u Jugoslaviju u slučaju neulaska Hrvatske u EU, što smatramo vrlo problematičnim jer se u širem kontekstu sugerira da je jedino država ta koja zna što je za građane dobro, da građani nisu informirani i da su vođeni emocijama', rekao je Krajina, koji na temelju analize sugerira aktualnoj Vladi da osigura ravnopravan dijalog, temeljen na uvažavanju i poštivanju svih stavova i osigura uravnoteženu zastupljenost informacija o prednostima i manama mogućeg ulaska u EU.

Preliminarni osvrt na komunikacijsku strategiju nove vlade iznijela je mr. sc. Marina Škrabalo, članica Vijeća GONG-a, koja je ustvrdila da postoje značajni pozitivni pomaci u pristupu informiranju građana o prednostima i nedostacima ulaska RH u EU. Istodobno, uočeno je i nekoliko problema.

Poruka medijima

Mr. sc. Jelena Berković, koordinatorica projekta EU IN FOrum, podsjećada je i Državno izborno povjerenstvo, na temelju preporuka Venecijanskekomisije, poručilo da 'cijeni' da treba bitiosigurana ravnomjerna promidžba, tako da i oni koji podržavaju i onikoji se protive ulasku RH u EU imaju ravnomjeran pristup medijima. 'Uprave medija i odjeli oglašavanja su ti od kojih ćemo nakon kampanjetražiti informacije koliko je, sveukupno gledano, bio osiguranravnomjeran pristup i jesu li mediji dali istu priliku kvalitetom icijenom termina spotova', najavila je Berković.

Pozitivno je to što je po prvi put euroskepticizam prihvaćen kao legitimna opcija na koju se Vlada ipak osvrće, što je vidljivo kroz brošuru 'Najčešći negativni stavovi o EU-u i odgovori na njih', gdje se na zabrinutosti se odgovara s argumentima, a ne samo s općim deklaracijama ili sloganima.

'Isto tako, pozitivno je i što je Vlada najavila više različitih komunikacijskih kanala i materijala, no negativno je da su najkvalitetniji i najsadržajniji materijali planirani za najmanji broj hrvatskih građana. To se odnosi na brošuru 'Što donosi članstvo u EU-u', koja će biti tiskana u samo 14 tisuća primjeraka, dok će letak 'Sve što ste htjeli znati o EU', koji je puno bliži propagandnom letku i diskursu prošle vlade, pripremljen u preko dva milijuna primjeraka', rekla je Marina Škrabalo.

GONG apelira da se od 4,8 milijuna kuna, koliko Vlada planira potrošiti na referendum, nađe nekoliko stotina tisuća kuna za kvalitetno i temeljito informiranje svih građana koji bi htjeli nešto detaljnije pročitati i koji će za to sebi uzeti vremena, ali možda nisu dovoljno internetski pismeni ili nemaju pristup internetu.

I dalje je, nažalost, u diskursu Vladinih predstavnika prisutno podilaženje strahovima građana vezano uz zajedničku ulazak u EU sa zemljama bivše Jugoslavije, kao i zastrašivanje da će Hrvatska izgubiti velike novce ukoliko se ne odluči za ulazak u EU, pri čemu se ne uzima u ozbir činjenica da naša apsorpcija tih novaca, tj. naši vlastiti kapaciteti.

Također, u GONG-ovoj analizi u euroskepticizmu u Hrvatskoj postoji nekoliko izuzetno važnih zabrinutosti: o demokratičnosti EU-a, o funkcioniranju liberalnog kapitalizma u EU, kao i o strateškom pozicioniranju Hrvatske unutar EU-a, o čemu dosad Vlada ne govori ili se nedovoljno obraća s kvalitetnim argumentima onim hrvatskim građanima koje zanima kvaliteta demokracije i ukupnog poretka koji Hrvatsku čeka u EU, poručila  je Marina Škrabalo.

GONG od HTV-a i ostalih elektroničkih medija s državnim koncesijama zahtijeva da osiguraju jednake uvjete za prikazivanje spotova i drugih propagandnih materijala svih aktera u kampanji vezanoj za referendum o EU - da se isti uvjeti pod kojima je Vlada dobila prikazivanje spotova na HRT-u osiguraju i svima drugima koji su ponudili svoje materijale za prikazivanje i oglašavanje.

Od HTV-a se zahtijeva da za vrijeme trajanja kampanje osigura emitiranje emisije Euromagazin, kao i da se u udarnim terminima osiguraju debatne, kvalitetno pripremljene emisije koje će osigurati sučeljavanje argumenata utemeljenim na informacija, a ne na stereotipima.

Zaključno, GONG traži od Vlade da se nađe novac za tiskanje dovoljnog broja primjeraka brošure 'Što donosi članstvo u EU-u' kako bi ona bila dostupna širom Hrvatske i izražava žaljenje što uz legitimne propagandne spotove, u kojima predstavnici vlasti izražavaju svoja proeuropska stajališta, ne postoji i paralelan set spotova informativnog, a ne propagandnog karaktera.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi