Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović u Otvorenom na HRT-u poručio je da minimalna plaća u Hrvatskoj treba iznositi 1250 eura bruto već 2027. godine, ocijenivši da bi Vlada trebala ranije ostvariti cilj koji je sama postavila za kraj mandata. Jović je istaknuo da se rasprava o minimalnoj plaći ne bi smjela svoditi samo na iznose, nego i na pitanje može li čovjek od te plaće dostojanstveno živjeti.

Dostojanstven život

- Nitko ne priča može li čovjek stvarno danas preživjeti. Ne samo preživjeti, nego može li dostojanstveno živjeti s, recimo, minimalnom plaćom koja bi bila oko 900 eura, rekao je Jović. Sindikalne središnjice zatražile su povećanje minimalne plaće na 1250 eura bruto, a Jović smatra da bi takav iznos radnicima omogućio ne samo podmirivanje osnovnih potreba nego i planiranje budućnosti. Upozorio je pritom na rast cijena, inflaciju i stambeno pitanje, posebno za mlade koji tek ulaze na tržište rada.

Kao primjer naveo je cijene novogradnje u Zagrebu, koje su u prvih šest mjeseci, prema podacima na koje se pozvao, premašile 3500 eura po četvornom metru. Jović je podsjetio da su sindikati još u travnju, uoči prosvjeda "Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine", tražili značajnije povećanje minimalne plaće, upozoravajući i na posljedice krize na Bliskom istoku.

- Minimalna plaća trebala bi biti nekakva socijalna mjera. Međutim, ono što je jako bitno, moramo razmišljati kako je uopće živjeti s tim plaćama, istaknuo je.

Socijalna uloga minimalca

Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoje Stojić smatra da je kupovna moć minimalne plaće u Hrvatskoj već dosegnula približno sredinu Europske unije, zbog čega bi, uz njezinu socijalnu ulogu, trebalo više voditi računa i o konkurentnosti gospodarstva. Istaknuo je da bi minimalnu plaću trebalo uređivati transparentnije, a za pomoć građanima koji su u stvarnoj socijalnoj potrebi razvijati druge instrumente socijalne politike.

- Minimalna plaća neupitno ima socijalnu ulogu, međutim, kada je prema kupovnoj moći ipak dosegla nekakve europske standarde, onda treba tražiti druge instrumente socijalne politike, rekao je Stojić.

Hrvatska udruga poslodavaca, dodao je, snažno podupire inicijativu uvođenja registra stanovništva, koji bi omogućio transparentniju raspodjelu socijalne pomoći i usmjeravanje većih naknada onima kojima su najpotrebnije. Stojić je upozorio i da sama minimalna plaća nije isto što i ukupan raspoloživi dohodak kućanstva.

U obzir, kaže, treba uzeti neoporezive isplate, mogućnosti zarade u sivoj ekonomiji te različite socijalne transfere. Kao jednu od mjera za poboljšanje položaja radnika s najnižim primanjima posebno je izdvojio povećanje osobnog odbitka.

- Nije opravdano da osoba samac koja prima minimalnu plaću još na to plaća porez, smatra Stojić. Objasnio je da povećanje bruto troška rada za poslodavca, uz istodobno oporezivanje minimalne plaće, otvara pitanje koliko takva porezna politika doista pomaže radnicima s najnižim primanjima.

- Nemojmo reći, s jedne strane, da država brine o takvom nekome, pa mu onda uzima to kroz porez, poručio je.

Smanjuje se broj radnika na miinmalcu

Državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš istaknuo je da je minimalna plaća u Hrvatskoj u posljednjih deset godina znatno porasla. Dok je 2016. iznosila 414 eura bruto, danas je 1050 eura, što je nominalni rast od oko 153 posto, a realni od približno 70 posto.

Govoreći o određivanju minimalne plaće za iduću godinu, Vidiš je naglasio da su razlike među prijedlozima velike. Sindikati traže 1250 eura bruto, dok poslodavci predlažu 1086 eura, uz porezno rasterećenje i povećanje osobnog odbitka. Vlada, poručio je, mora pronaći iznos koji će omogućiti bolji život radnika, ali istodobno biti održiv za poslodavce.

- Minimalna plaća mora rasti onoliko koliko je održivo, kako se radna mjesta ne bi izgubila i kako to ne bi bilo preveliko opterećenje za poslodavce, rekao je Vidiš.

Dodao je da se smanjuje broj zaposlenih koji primaju minimalnu plaću. Dok ih je tijekom ljeta bilo oko 70 tisuća, sada ih je približno 54 tisuće. U pripremi konačne odluke sudjeluje stručno povjerenstvo koje razmatra relevantne prijedloge i gospodarske pokazatelje, uključujući poslovanje kompanija koje zapošljavaju radnike na minimalnoj plaći.

Osobni odbitak nije na stolu

Makroekonomist Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Viktor Viljevac smatra da bi minimalna plaća iduće godine trebala porasti 5,9 posto, odnosno s 1050 na približno 1112 eura bruto. Time bi se približila prijedlogu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), ali uz drukčiji izračun. Viljevac je pohvalio HUP-ovu analizu i prijedlog da se minimalna plaća povećava prema formuli koja uzima u obzir inflaciju i produktivnost rada. HUP predlaže rast od 3,5 posto, polazeći od procijenjene inflacije od četiri posto i očekivanog pada produktivnosti od 0,5 posto.

Prijedlog sindikata da minimalna plaća poraste na 1250 eura bruto smatra prevelikim povećanjem u jednoj godini. Upozorava da bi tako snažan rast mogao znatno opteretiti poslodavce koji zapošljavaju radnike na minimalnoj plaći.

Vidiš je rekao da povećanje osobnog odbitka trenutačno nije predmet poreznih izmjena, podsjetivši da je on podizan od 2022. godine.