Kako u opsežnoj analizi piše neovisni ruski portal Meduza, ukrajinska kompanija Fire Point 11. rujna objavila je da je njezina balistička raketa kratkog dometa FP-7 pred ulaskom u operativnu uporabu. Istodobno se nastavljaju testiranja znatno ambicioznijeg FP-9, kakav Ukrajina trenutačno nema u svom arsenalu.

FP-7 zamišljen je kao jeftinija ukrajinska alternativa ili dopuna američkom ATACMS-u. Ovisno o konfiguraciji, njegov deklarirani domet iznosi između 200 i 300 kilometara, a može nositi bojnu glavu do 150 kilograma. Čelnica Fire Pointa Irina Tereh rekla je da bi raketa mogla biti spremna za borbenu uporabu u narednim tjednima.

FP-9 može dosegnuti Moskvu

Puno veći iskorak trebao bi predstavljati FP-9, balistička raketa srednjeg dometa koja je još u fazi testiranja.

Prema podacima proizvođača, trebala bi imati domet od približno 800 do 850 kilometara, što bi Ukrajini omogućilo napade na ciljeve znatno dublje u Rusiji, uključujući područje Moskve. Fire Point tvrdi da bi, uz dovoljno financiranja, tijekom idućih mjeseci mogao dosegnuti proizvodnju do tri takve rakete dnevno.

Ostvari li se taj plan, ukrajinske mogućnosti izvođenja dubinskih udara mogle bi se bitno promijeniti. Za razliku od sporijih bespilotnih letjelica, balističke rakete mnogo je teže presresti, a zbog velike brzine i snažnijih bojnih glava mogu učinkovitije napadati utvrđene industrijske i vojne objekte.

No upravo je iskustvo s Flamingom razlog za oprez prema ambicioznim najavama proizvođača.

Flamingo nije ispunio sva očekivanja

Fire Point je FP-5 Flamingo počeo koristiti u kolovozu prošle godine. Raketa je zamišljena kao dalekometno oružje sposobno za udare tisućama kilometara unutar Rusije, uz bojnu glavu koja bi prema ranijim tvrdnjama trebala težiti više od tone.

Meduza navodi da je od prvog napada dokumentirano još desetak pogodaka Flamingom, ali se rakete uglavnom koriste u malim salvama od tri do šest projektila, i to u razmacima od nekoliko tjedana. To je znatno manje od ranijih najava o proizvodnji desetaka ili čak stotina projektila mjesečno.

Posljednji zabilježeni napad izveden je 11. rujna na pogon Volgogradpromproekt, koji među ostalim proizvodi kruto raketno gorivo. Prema analizi Meduze, jedna je raketa eksplodirala pokraj tvornice, a druga je oštetila jednu od zgrada.

U nekoliko ranijih slučajeva učinak je bio znatno veći. Meduza navodi udare na postrojenja povezana s proizvodnjom vojnih zrakoplova, balističkih raketa, vojnih navigacijskih sustava i opreme za ruske strateške rakete.

Najveći problem su motori

Ključni problem ukrajinskog raketnog programa zasad nije samo razvoj projektila, nego njihova masovna proizvodnja.

Flamingo koristi turbomlazni motor AI-25, razvijen još u sovjetsko vrijeme u Motor Siču u Zaporižji. Fire Point je priznao da je odgovarajuće motore morao nabavljati iz različitih dijelova svijeta, što ozbiljno ograničava brzinu proizvodnje.

Kod balističkih raketa problem bi mogao biti još složeniji. FP-7 i FP-9 zahtijevaju vlastite raketne motore i kruto gorivo, a posebno velike količine potrebne su za dalekometni FP-9. Postrojenje za proizvodnju takvog goriva gradi se u Danskoj, no njegovo otvaranje odgođeno je do 2027. godine.

Balističke rakete puno teže zaustaviti

Iako bi FP-9 u početku mogao biti dostupan samo u malim količinama, Meduza ocjenjuje da bi takvo oružje potencijalno predstavljalo veću prijetnju ruskoj obrani od Flaminga.

Rusija raspolaže sustavima S-400, a uvodi i S-500, koji su projektirani i za borbu protiv balističkih projektila. Međutim, specijalizirani presretači za takve ciljeve skupi su, novi i vjerojatno dostupni u ograničenim količinama, a dio njih još nije prošao ozbiljan test u stvarnim borbenim uvjetima.