Prema katoličkoj teologiji, Kristova majka Marija uznesena je dušom i tijelom na nebo. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Službenom proglašenju prethodila je duga tradicija, stara kao i samo kršćanstvo.

Dan hodočašća u mnogim dijelovima svijeta

Na blagdan Velike Gospe mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna marijanska svetišta, a svetkovina se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi.

Velika Gospa je blagdan kad se katolički vjernici prisjećaju dogme svoje vjere: da je Blažena Djevica Marija dušom i tijelom po završetku svoga zemaljskog života uznesena u slavu neba u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom. To je, kako vjeruju katolici, završnica njezina Bogu predanog života, vrhunac i cilj kojem je okrenuta svaka ljudska egzistencija.

Vjernici Veliku Gospu najprije prepoznaju u poniznoj službenici koja je prihvatila Božji izazov i svoj je život uskladila s Božjom riječju: "Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!"

Veliku Gospu katolici prepoznaju u Starom i Novom zavjetu

Majku Božju Blaženu Djevicu Mariju katolički vjernici prepoznaju i u slikama iz Staroga i Novoga zavjeta. U Starom zavjetu na početku Biblije, kad su Adam i Eva pali u grijeh nepovjerenja prema Bogu i sagriješili, Bog nije čovjeka ostavio bez nade. Naime, nasuprot zmiji, simbolu zla i đavla, Bog podiže znak žene koja će s plodom svoje utrobe zmiji zgaziti glavu.

Novi zavjet, pak, u posljednjoj knjizi Biblije, Apokalipsi, otkriva veliki i strašni znak zmaja. To je rušilačka, negativna, arogantna sila koja više ne skriva svoje nakane, kako je to bio slučaj kod zmije. To je simbol zla u svijetu, simbol sotone. Nasuprot zmaju drugi je znak: znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, dobrote i ljepote. Žena je trudna, ona je nositeljica života, donosi nadu budućnosti. Koliko god žena izgledala slaba u odnosu na strahovitu silu zmaja, ona izmiče podvalama i njegovim nasrtajima pa pobjeđuje ljubav, dobrota i život. Upravo je to, kako smatraju katolički teolozi, Velika Gospa.

Nebeska "kraljica Hrvata"

U Hrvatskoj je dugovječna tradicija štovanja Blažene Djevice Marije, a u teškim vremenima i nevoljama narod ju je molili za pomoć. Pouzdavajući se u njezin nebeski zagovor častili su je iz zahvalnosti kao "kraljicu Hrvata". Kroz povijest zazivali su je i "fidelissima advocata Croatiae" (najvjernija odvjetnica Hrvata).

Kasnije raseljeni po cijelom svijetu Hrvati su zadržali čašćenje Majke Božje pa danas ako na primjer nekome u Chicagu spomenete riječ "Hrvati", prvo što će vam odgovoriti bit će "Velika Gospa". Ona je Hrvatima ono što je Ircima Sv. Patrick ili Talijanima Kolumbov dan.

U Hrvatskoj je mnogo marijanskih svetišta, a među najpoznatija spadaju među inima ona u Mariji Bistrici, Sinju, Aljmašu, Trsatu i Voćunu.

U hrvatskim marijanskim svetištima očekuje se pola milijuna posjetitelja

Iz Ministarstva turizma u četvrtak su iznijeli procjene da se u marijanskim svetištima ove godine očekuje oko pola milijuna posjetitelja, napomenuvši kako vjerski turizam u Hrvatskoj bilježi dobre rezultate te ima veliki potencijal za rast i razvoj.

S obzirom da jedno od većih marijanskih svetišta u Hrvatskoj, ono Gospe Sinjske u Sinju ove godine obilježava veliku, 300. obljetnicu, upravo se u tom svetištu očekuje moguće i najveći broj posjetitelja, više od 200 tisuća u tjednu pred Veliku Gospu, a zasigurno će ih na desetke tisuća biti tamo i na sam blagdan, kada će se mise održavati od ranog jutra skoro svaki sat, i gdje će ove godine euharistijsko slavlje, prema najavama, predvoditi kardinal Josip Bozanić.

Svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici prošle je godine posjetilo oko 50 tisuća hodočasnika, a ove godine predviđaju da će ih doći i više. Veću posjetu, od bar oko 40 tisuća ljudi, očekuju i Svetištu Majke Božje Trsatske na Trsatu (Rijeka), kao i u Svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu, koje tradicionalno na taj blagdan posjeti 60–70 tisuća vjernika.

S obzirom da Svetište Gospe od suza u Pleternici kod Požege ove godine slavi 60. obljetnicu štovanja Gospe od suza i 10. obljetnicu proglašenja Pleternice Svetištem, i tamo se očekuje veći brojem hodočasnika nego prošle godine.

Sinj: procesija u povodu Velike Gospe

Blagdanska procesija u povodu svetkovine Velike Gospe krenula je u subotu prijepodne ispred crkve Gospe sinjske, a sliku Gospe sinjske u procesiji nose sinjski alkari.

Procesiju predvodi nadbiskup zagrebački i izaslanik Pape Franje kardinal Josip Bozanić, koji će predvoditi misno slavlje po završetku procesije.

U procesiji u Sinju sudjeluje nekoliko desetaka tisuća vjernika, a po nekim informacijama nazočno ih je gotovo 100.000. Sinjani su rekli kako se ne sjećaju da je ikada na blagdan Velike Gospe bio nazočan toliko velik broj vjernika.

Krećući se sinjskim ulicama, sudionici procesije pjavaju pjesme u slavu Gospe sinjske. To pjevanje povremeno je prekidano porukama preko razglasa, u kojima se među ostalima čuje: "Danas smo postali opasnost sami sebi jer smo međusobno posvađani i podijeljeni", "Gospe sinjska oslobodi nas pošasti bijele kuge".

Primjetno je da neki sudionici procesije hodaju bosi, a među sudionicima procesije viđeni su, među inima, i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. Očekuje se da će misi nazočiti i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.

Svetkovina Velike Gospe u Sinju ove je godine u znaku 300. obljetnice slavne pobjede šačice kršćanske vojske nad premoćnom turskom vojnom silom pod Sinjem posredovanjem Gospe, 15. kolovoza 1715. godine.