Jedan od zanimljivijih primjera tog pristupa dolazi iz ukrajinske vojne industrije. Hennadii Khirhii, direktor proizvođača streljiva Ukr Armo Tech, tvrdi da je njegova kompanija za manje od godinu dana razvila i kodificirala ukrajinsku granatu kalibra 155 milimetara koja može dosegnuti više od 30 kilometara.

Sljedeći cilj je, prema njegovim riječima, prijeći granicu od 40, a potom i 50 kilometara, piše Ukrainska Pravda.

Ne mogu parirati Rusiji brojem ljudi

Iza tehnološke utrke krije se vrlo jednostavan problem za Kijev.

Ukrajina teško može odgovoriti na eventualno dodatno povećanje ruskih snaga slanjem podjednakog broja ljudi na frontu. Strategija se zato sve više svodi na to da se ruske postrojbe otkriju i pogode što dalje od ukrajinskih položaja, prije nego što se raštrkaju u male jurišne skupine.

Takvu taktiku ruska vojska intenzivno koristi na dijelovima bojišta: mali broj vojnika infiltrira se između ukrajinskih položaja, traži slabe točke i tjera branitelje da troše dronove, streljivo i vrijeme operatora na velik broj malenih ciljeva.

Khirhii zato smatra da odgovor ne može biti samo "više dronova". Dronovi bi trebali pronaći cilj, a topništvo ga uništiti prije nego što se približi prvoj crti.

Sprema li Putin novu mobilizaciju?

Dodatnu zabrinutost u Ukrajini izaziva mogućnost da Moskva ponovno znatno poveća broj vojnika.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u kolovozu je, pozivajući se na podatke ukrajinske vojne obavještajne službe, govorio o mogućnosti da Rusija dodatno poveća svoje ljudstvo. O ruskim planovima i procjenama Kijeva izvještavao je i američki Institut za proučavanje rata (ISW).

Takav scenarij, međutim, nije potvrđen. Kremlj i dalje pokušava popunjavati vojsku prvenstveno ugovorima i financijskim poticajima te izbjeći politički nepopularnu novu prisilnu mobilizaciju, navodi ISW u svojoj analizi od 4. rujna.

Dron nije zamijenio granatu

Rat u Ukrajini često se opisuje kao prvi veliki rat dronova. No razvoj događaja na bojištu pokazao je da jedna od najstarijih vrsta modernog oružja – topništvo – nije izgubila ključnu ulogu.

Razlog je jednostavan. Dron ovisi o komunikacijskoj vezi i može postati žrtva elektroničkog ometanja. Topnička granata nakon što napusti cijev više ne treba radijsku vezu s operatorom.

Dronovi su zato iznimno korisni za pronalaženje ciljeva, korekciju vatre i potvrđivanje rezultata napada, dok topništvo omogućuje brzo djelovanje po većoj koncentraciji ljudi, vozila ili položaja.

Khirhii tu kombinaciju opisuje tako da su bespilotni sustavi postali svojevrstan živčani sustav vojske, dok topništvo ostaje njezina kralježnica.

Ukrajinci su već jednom naučili bolnu lekciju

Koliko je streljivo važno, pokazala je već prva godina rata.

Britanski Royal United Services Institute (RUSI) utvrdio je da je Ukrajina tijekom prvih mjesec i pol invazije uspijevala približno održavati topničku ravnotežu s Rusijom.

Kada su joj počele nestajati zalihe granata, situacija se dramatično promijenila. Do lipnja 2022. Rusija je ostvarila približno deset prema jedan prednost u količini topničke vatre.

To iskustvo uvelike objašnjava zbog čega Kijev danas istodobno pokušava povećati broj granata, domaću proizvodnju i njihov domet.

Najveća nabava dalekometnih granata dosad

Da se ne radi samo o planovima jednog privatnog proizvođača pokazuje i politika ukrajinskog Ministarstva obrane.

Ukrajinska Agencija za obrambenu nabavu ove je godine zaključila najveću nabavu dalekometnog streljiva kalibra 155 milimetara u svojoj povijesti. Ministarstvo nije objavilo ukupan broj granata, ali je navelo da će zahvaljujući natječaju vojska dobiti desetke tisuća projektila više nego što je prvotno bilo planirano. Više detalja objavilo je ukrajinsko Ministarstvo obrane.

Istodobno ubrzano raste domaća vojna industrija. Do sredine lipnja Ministarstvo obrane odobrilo je 1000 novih modela oružja i vojne opreme, a velika većina bila je ukrajinske proizvodnje. Službene podatke objavilo je Ministarstvo obrane.

Do kraja kolovoza broj odobrenih sustava porastao je na 1526, pri čemu se gotovo 91 posto odnosilo na ukrajinske proizvode, objavila je Ukrainska Pravda.

Na front stigla jedna od najmodernijih haubica

U istu strategiju uklapa se i dolazak novog zapadnog oružja. Specijalizirani njemački portal GAU početkom rujna objavio je da je potvrdio dolazak prvih samohodnih haubica RCH 155 u Ukrajinu.

Riječ je o iznimno automatiziranom topničkom sustavu kalibra 155 milimetara na kotačima.

Proizvođač KNDS u tehničkim podacima za RCH 155 navodi da sustav, ovisno o vrsti streljiva, može dosegnuti oko 40 kilometara, odnosno više od 50 kilometara s projektilima povećanog dometa. Sustav može ispaljivati više granata u minuti, a posadu čine samo dva vojnika.

Takvo oružje posebno odgovara današnjem bojištu jer se nakon paljbe može vrlo brzo premjestiti prije nego što ga protivnik locira i uzvrati.

Bitka za svaki dodatni kilometar

Upravo zbog toga naizgled mala razlika između granate dometa 30 i one dometa 40 ili 50 kilometara na bojištu može imati golemo značenje.

Veći domet omogućuje ukrajinskim baterijama da budu udaljenije od ruske protubaterijske vatre, ali i da gađaju rusko topništvo, zapovjedna mjesta, skladišta, logističke pravce i područja na kojima se vojnici okupljaju prije napada.

Na pojedinim dijelovima bojišta već se bilježe i promjene u načinu na koji Rusija koristi topništvo. Najnovije stanje na pojedinim pravcima prati ISW u dnevnim analizama rata.

Rusija ipak i dalje raspolaže golemim industrijskim i ljudskim kapacitetom te sposobnošću održavanja pritiska duž stotina kilometara fronte.

Zato se ukrajinska računica svodi na nešto drugo: ako već ne može izjednačiti broj ruskih vojnika, mora povećati broj njih koje može otkriti i pogoditi prije nego što dođu dovoljno blizu ukrajinskim položajima.