Kada je Anatoli Prizenco susreo Maxima Roșcu ispred trgovine u središtu Kišinjeva, ponudio mu je jednostavan izlaz iz posla u lokalnoj automehaničarskoj radionici: plaćeno dvotjedno putovanje s putovanjima i aktivnostima na otvorenom. Prema Roșcinu svjedočenju pred moldavskim sudom, Prizenco nije dao mnogo detalja, osim da će zaraditi između 300 i 500 dolara te da će daljnje upute dobiti od kontakta u Moskvi.

U roku od nekoliko tjedana Roșca se našao u kampovima za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Ondje su sudionici učili upravljati dronovima, rukovati zapaljivim napravama i izbjegavati policiju tijekom prosvjeda – dio, kako tvrde moldavski istražitelji, koordiniranog napora povezanog s Rusijom za regrutiranje operativaca za destabilizacijske aktivnosti, i to sve do Francuske i Njemačke.

Istrage u Moldaviji o pokušajima regrutiranja povezanima s Rusijom dolaze u trenutku kada europske države upozoravaju da Moskva vodi kampanju hibridnog ratovanja s ciljem destabilizacije unutarnje politike, piše Politico.

Francuske vlasti, već na oprezu uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine, zabilježile su dezinformacijske kampanje ruskih mreža tijekom nedavnih lokalnih izbora. U Njemačkoj je vlada u prosincu pozvala ruskog veleposlanika na razgovor zbog navodnih kibernetičkih napada i miješanja u izbore.

Nakon što se suočila s nekim od najagresivnijih kampanja Kremlja tijekom 2024. i 2025., moldavske vlasti poručuju da je njihova zemlja dobro pozicionirana da pomogne europskim susjedima u obrani od ruskih napada. Kremlj je pojačao korištenje posrednika nakon što su brojne europske prijestolnice protjerale desetke ruskih diplomata – od kojih su neki bili osumnjičeni za obavještajne aktivnosti – nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Regruter pod istragom nekoliko država

Moldavski tužitelji tvrde da je Prizenco djelovao kao regruter u široj mreži sa sjedištem u inozemstvu, koja je obučavala desetke ljudi za operacije utjecaja i destabilizacije povezane s Rusijom. Trebao bi se pojaviti na sudu u Kišinjevu.

Francuske vlasti također istražuju Prizenca kao glavnog osumnjičenika za angažiranje skupine Moldavaca koji su crtali Davidove zvijezde po zidovima Pariza nakon napada Hamasa 7. listopada 2023., što se tumači kao pokušaj poticanja političkih napetosti.

Moldavski tužitelji istražuju više od 80 osoba zbog sumnje na poticanje masovnih nereda, a protiv 20 je podignuta optužnica. Najmanje dvije osobe povezane s kampovima sumnjiče se i za druge operacije destabilizacije u Francuskoj i Njemačkoj.

‘Ti mladi ljudi, uglavnom govornici ruskog jezika, bili su regrutirani, prevezeni u posebno organizirane kampove i obučavani za taktike, uključujući i kako probijati policijske kordone’, izjavila je za Politico moldavska ministrica unutarnjih poslova Daniella Misail-Nichitin.

‘Neki su učili upravljati bespilotnim letjelicama, a obuka je uključivala i pružanje medicinske pomoći u slučaju nasilja.’

Kamp za obuku

Roșca je privukao pozornost vlasti u listopadu 2024. kada je zaustavljen na granici s Rumunjskom. U vozilu su policajci pronašli srpsku i bosanskohercegovačku valutu, svjetiljke, SIM kartice i USB uređaje, kao i dijelove za dronove, naočale za virtualnu stvarnost i uređaje za daljinsko upravljanje. Pronađeno je i šest crnih predmeta opisanih u sudskim spisima kao jednokratne naprave za ispuštanje granata iz zraka.

Troje putnika iz minibusa prošlog je mjeseca osuđeno na kazne zatvora od četiri do pet godina zbog poticanja masovnih nereda. Roșca, koji tvrdi da je pretučen nakon što je odbio sudjelovati u obuci, u tom je postupku svjedočio kao svjedok.

Na sudu je Roșca izjavio da je najprije otputovao u Republiku Srpsku, gdje je odveden u guste šume u okolici Banje Luke. Ondje su njemu i ostalim sudionicima rekli da će biti obučavani za sudjelovanje u prosvjedima, upravljanje dronovima i pripremu dimnih bombi.

Obuka se odvijala neposredno prije predsjedničkih izbora u jesen 2024., na kojima je ponovno izabrana proeuropska predsjednica Moldavije Maia Sandu, u kampanji obilježenoj ruskim utjecajem. Prema sudskim zapisima, sudionicima je rečeno da će, ako Sandu pobijedi na izborima, ‘u zemlji izbiti rat, kao u Ukrajini’.

Jedan svjedok opisao je višednevnu obuku u kampu s četiri šatora postavljena uz rijeku, gdje su polaznici učili upravljati dronovima pomoću naočala i upravljačkih palica. Instruktori su, prema navodima moldavskih obavještajnih službi, bili dio međunarodne mreže povezane s ruskom plaćeničkom skupinom Wagner. Nakon toga sudionici su poslani u Banju Luku na praktičnu vježbu: bilježili su lokacije administrativnih i državnih zgrada te izviđali potencijalna mjesta za lansiranje dronova.

Prema istom svjedoku, u grad ih je prevozio muškarac imena ‘Mircho’, koji se spominje i u Roșcinom svjedočenju. Iako njegovo prezime nije navedeno u sudskim dokumentima, moldavske obavještajne službe su nakon uhićenja objavile da je riječ o Mirchu Angelovu, jednom od 11 ‘stranih državljana koji su pomagali u organizaciji kampova za obuku u Bosni i Hercegovini i Srbiji, djelujući kao instruktori’.

Angelov je, prema Roșcinim riječima za Balkansku istraživačku mrežu i moldavski portal CU SENS, bio zadužen za logistiku, uključujući i dostavu hrane sudionicima. Angelov, inače bugarski državljanin, prošle je jeseni osuđen na tri godine zatvora na sudu u Parizu zbog sudjelovanja u iscrtavanju crvenih otisaka ruku na zidu ispred Muzeja holokausta, što su francuski suci okarakterizirali kao operaciju destabilizacije koordiniranu iz inozemstva. Moldavske vlasti također ga terete za vandalizam u Kišinjevu.

Drugi muškarac, Danil Dilan, 22-godišnjak iz proruske separatističke regije Pridnjestrovlje u Moldaviji, u studenome je osuđen na tri godine zatvora. U sklopu nagodbe s tužiteljstvom, Dilan je na sudu priznao da je 2024. putovao u Düsseldorf na utakmicu Europskog nogometnog prvenstva između Slovačke i Ukrajine, gdje je, prema sudskim zapisima koje je vidio Politico, trebao mahati ukrajinskom zastavom. Dilan je rekao da je to odbio, no tijekom utakmice ipak je razvijena ukrajinska zastava s natpisom ‘Vratite nam izbore’. Kremlj je ubrzo taj incident iskoristio kao argument da Ukrajina treba održati izbore i zamijeniti predsjednika Volodimira Zelenskog, pri čemu je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova izrazila ‘šok’. Dilan je također naveo da je od jednog instruktora iz kampa dobio ponudu da tijekom Olimpijskih igara u Parizu 2024. sudjeluje u destabilizacijskim operacijama, no tu je ponudu odbio.

Prema svjedočenjima na sudu, sudionici kampova bili su plaćani u kriptovalutama putem platformi poput Trust Walleta.

Profil posrednika

Prije nego što je došao u sukob sa zakonom, regruter Prizenco vodio je maloprodajni posao, baveći se prodajom kozmetike švedskog brenda Oriflame moldavskim kupcima. Njegova supruga Olga Prizenco je 2019. za moldavski lifestyle magazin RED ispričala kako je njezin suprug od prodaje jabuka u Moskvi izgradio posao u Moldaviji zajedno s njom i njihovo četvero djece.

Početkom 2010-ih Prizenco je kratko bio priveden zbog povezanosti s Ponzi shemom vezanom uz jednu rusku banku, u kojoj je bio naveden kao lokalni predstavnik, prema navodima istraživačkog portala Ziarul de Gardă. Ubrzo nakon toga okušao se i u politici. Godine 2014. sudjelovao je u kampanji novoosnovane stranke Pokret naroda za Carinsku uniju, koja se zalagala za bližu gospodarsku integraciju s Rusijom i Bjelorusijom.

Tužitelji sumnjaju da u regrutiranju nije djelovao sam. Navodno je surađivao s osobom ‘na višoj razini’ po imenu Vladimir Firsov, za kojeg se vjeruje da se nalazi u Rusiji, rekao je glavni tužitelj u slučaju Vitalie Chișca.

‘Sumnjamo da ove operacije zapravo ne vodi Prizenco, nego da iza njih stoji netko drugi, određene službe’, izjavio je Chișca za Politico.

Prizenco je priznao da je organizirao još pet Moldavaca koji su po Parizu iscrtavali Davidove zvijezde, tvrdeći za francuski list Libération da je djelovao u znak potpore europskim Židovima. Francuska vlada ocijenila je tu operaciju kao dio ‘oportunističke i neodgovorne strategije usmjerene na iskorištavanje međunarodnih kriza radi stvaranja zbrke i napetosti u javnoj raspravi u Francuskoj i Europi’. Francuska agencija Viginum, zadužena za praćenje internetskih dezinformacija, optužila je mrežu ruskih botova da je pojačavala širenje fotografija Davidovih zvijezda na društvenim mrežama.

Vaeceslav Valico, još jedan sudionik akcije, procijenio je da je cijela operacija stajala manje od vrijednosti njegova sata i pametnog telefona, odnosno oko 2000 eura.

‘Prije svega sam poduzetnik, a tek onda osoba aktivna u građanskim inicijativama’, rekao je Valico u intervjuu za Politico u Kišinjevu. ‘Ova akcija nije bila zamišljena kao antisemitska, već kao gesta prema državi Izrael.’ Dodao je da u trenutku pristanka na sudjelovanje nije vidio ništa sporno.

Dok je Prizenco koordinirao iz inozemstva, Valico je fotografirao iscrtane simbole i objavljivao ih. Dvije osobe koje su izravno sudjelovale u iscrtavanju – muškarac i žena – uhićene su na licu mjesta. Prema dokumentima francuske policije, oboje su kao organizatora naveli Prizenca. Nakon puštanja iz pritvora, napustili su Francusku.

Valico je izjavio da je Prizenca putem aplikacije Telegram prvo kontaktirala osoba koja se predstavila kao ‘David’, te da je fotografije slao toj istoj osobi, također preko Telegrama.

‘Poznajem Anatolija Prizenca više od deset godina… Pozvao me da sudjelujem jer zna da sam obrazovana osoba i da se snalazim u inozemstvu’, rekao je Valico. ‘Moj zadatak bio je organizirati logistiku, osigurati da ljudi sve obave kako treba, da ne budu ozlijeđeni te im pomoći da se vrate kući.’

Valico je dodao da je prekinuo komunikaciju s Prizencom nakon posljedica pariške akcije. ‘Danas mogu pretpostaviti da je Anatoli znao ili naslućivao više nego što mi je rekao’, kazao je.

Prizenco je odbio zahtjeve za intervju. Na sudskom ročištu u drugom predmetu negirao je da je djelovao kao regruter za destabilizacijske operacije, tvrdeći da je samo pomagao ljudima da se prijave za kampove slobodnog vremena. Njegova odvjetnica Barba Daria izjavila je da odbacuje optužbe protiv njega.

Iznad granica

Smještena između Rumunjske i Ukrajine, Moldavija se nalazi na rubu Europske unije, ali i unutar prostora koji Moskva tradicionalno smatra svojom interesnom sferom. Pridnjestrovlje, dio njezina teritorija uz granicu s Ukrajinom, pod kontrolom je proruskih vlasti još od raspada Sovjetskog Saveza 1990-ih.

U novije vrijeme Moldavija je postala jedno od ključnih poprišta ruskog hibridnog ratovanja u Europi. Vlada predsjednice Maie Sandu optužila je Moskvu za miješanje u referendum 2024. o pristupanju EU-u, kao i u parlamentarne izbore godinu kasnije, što Rusija odbacuje.

U dokumentu koji je vidio Politico, a koji je Moldavija proslijedila dužnosnicima EU-a nakon izbora, navodi se da su pravoslavni svećenici u zemlji dobili ‘upute da šire dezinformacije sedam dana u tjednu, a ne samo nedjeljom’. Također se navodi da je Moskva nudila smjernice o uspostavi i vođenju Telegram kanala. Vlasti ističu i korištenje mreža za kupovinu glasova, organizirane prosvjede, kibernetičke napade, ‘farme trolova’ i lažne sadržaje generirane umjetnom inteligencijom, pri čemu su operativci često plaćani, ponekad i u kriptovalutama, prema sustavu bonusa.

Moldavija tvrdi da od 2024. razbija mreže operativaca obučenih u inozemstvu, uključujući kampove u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Rusiji. Ministrica unutarnjih poslova Daniella Misail-Nichitin upozorila je da takve mreže prelaze granice Moldavije. Kao primjer navela je navodni plan atentata na više javnih osoba u Ukrajini.

‘Riječ je o više od 90 meta, uključujući istaknute novinare, dužnosnike obrane i čelnike povezane s ključnom infrastrukturom Ukrajine, koji su trebali biti likvidirani po nalogu’, rekla je.

Prema njezinim riječima, regruteri su ciljali ‘ranjive mlade muškarce’ bez kaznenog dosjea, po mogućnosti s putovnicama EU-a, među kojima su neki imali tek 14 ili 15 godina.

Operacije provedene u Francuskoj, poput iscrtavanja Davidovih zvijezda ili crvenih otisaka ruku, uključivale su državljane istočnoeuropskih zemalja, uključujući Moldaviju, Bugarsku i Srbiju.

‘Slučaj Moldavije je jedinstven’, navodi se u dokumentu, uz zaključak da ‘ni države članice EU-a ni njihove susjedne zemlje nisu sigurne od hibridnih prijetnji’.