Ratna eskalacija između Irana i Sjedinjenih Država pretvara svakodnevni život milijuna Iranaca u borbu za preživljavanje. Dok američki zračni udari pogađaju lučke i kopnene gradove, a Teheran uzvraća napadima na američke saveznike na Bliskom istoku, mnogi stanovnici strahuju da su zarobljeni u začaranom krugu nasilja, represije i neizvjesnosti.

Za dio Iranaca život pod bombama, uz nestanke električne energije, ograničen pristup internetu i nestašice vode, postao je ono što opisuju kao 'novu normalnost'.

'Moramo prihvatiti da je ovo možda naša nova stvarnost'

Grad Bandar Abas, smješten na obali Hormuškog tjesnaca i sjedište iranske mornarice, posljednja gotovo dva tjedna svake noći meta je napada. Soruš*, 37-godišnji pisac koji u tajnosti vodi bilten o kršenju ljudskih prava u Iranu, opisuje kako su se stanovnici naviknuli na život pod stalnom prijetnjom, piše Guardian.

'Moramo prihvatiti da bi ovo sada mogla biti naša nova stvarnost. I uspjelo je jer se svakim danom sve manje bojimo', rekao je.

Prema njegovim riječima, ljudi se više ne nadaju da će ih netko doći spasiti – ni od bombi ni od metaka režimskih snaga.

'Manje se bojimo budućnosti jer smo prisiljeni prihvatiti da je ovo nova normalnost. Nema nikoga tko će nas spasiti od bombi ili metaka režima. Naš mozak nas je natjerao da se pomirimo s ovom stvarnošću', dodao je.

Stanovnici područja oko luke posljednjih dana svakodnevno slušaju snažne eksplozije nakon kojih često slijede dugotrajni nestanci struje.

'Ne mogu se više osloniti na svoj posao'

Mehnaz*, 39-godišnjakinja iz Bandar Abasa, ovisi o internetu zbog posla, no kaže da su joj prihodi već ozbiljno ugroženi zbog ograničenja koja je nametnula iranska vlast.

'Uvijek smo imali nestanke struje, ali sada traju puno dulje i bojim se da se više neću moći osloniti na svoj posao preko interneta', rekla je.

Dodala je da rat, nestanci električne energije i prekidi internetske veze svakodnevicu čine sve težom.

'Rat je daleko od kraja, a život postaje sve teži pod bombama, uz nestanke struje i gašenje interneta. Ovdje je pravi pakao', kazala je.

Napadi na infrastrukturu izazvali strah od nestašice vode

Još jedan lučki grad koji je, prema izvještajima, bio meta američkih udara jest Jask. Iranski državni mediji objavili su da su Amerikanci pogodili oko sto civilnih plovila te da je u napadu na postrojenje za desalinizaciju vode Bonji oko 20 sela ostalo bez pitke vode.

Moein*, stanovnik Jaska, rekao je da je opskrba vodom u međuvremenu obnovljena, ali da su stanovnici u panici i pripremaju se za mogućnost dugotrajnog sukoba.

'U tome je problem. Temperature rastu i ako zbog ovih napada ostanemo bez vode, umrijet ćemo od vrućine i žeđi. Opskrba je sada ponovno uspostavljena, ali pripremamo se za buduće napade i moramo štedjeti što više vode možemo', rekao je.

Slična situacija zabilježena je i u obalnom gradu Siriku, gdje su nakon napada na infrastrukturu u lipnju tisuće stanovnika bile prisiljene racionalizirati potrošnju vode i otežano obavljati svakodnevne poslove.

'Iranci mogu mrziti režim, ali i biti užasnuti napadima na civile'

Nik Kovsar, iranski novinar sa sjedištem u SAD-u i analitičar pitanja povezanih s vodnim resursima, upozorio je da rat najviše pogađa 'obične građane'.

Naglasio je da protivljenje iranskom režimu ne znači podršku napadima koji ugrožavaju civilno stanovništvo.

'Iranci mogu prezirati režim i željeti raspuštanje Revolucionarne garde, a istodobno biti užasnuti napadima zbog kojih obične obitelji ostaju bez vode, struje, lijekova ili prihoda', rekao je.

Posebno je upozorio na opasnost napada na postrojenja za desalinizaciju u sušnom i vrućem jugu Irana.

'Kada temperature prijeđu 40 stupnjeva, gubitak pristupa pitkoj vodi može brzo postati pitanje života i smrti. Bombardiranje infrastrukture o kojoj ljudi ovise neće natjerati Irance da zavole one koji izvode napade', kazao je Kovsar.

Prema njegovim riječima, takvi napadi mogu oslabiti vladu, ali najveću neposrednu cijenu plaćaju obični ljudi, a za obnovu zemlje trebat će godine.

Strah od novog vala pogubljenja

Osim ratnih razaranja, stanovnici upozoravaju na tešku situaciju s ljudskim pravima u zemlji. Prema navodima organizacije Iran Human Rights sa sjedištem u Oslu, od početka godine pogubljeno je najmanje 400 ljudi, među kojima su bili maloljetnici, strani državljani, prosvjednici i bivši politički zatvorenici.

Stotine drugih osoba, prema toj organizaciji, i dalje bi se mogle suočiti s izvršenjem smrtne kazne.

Soruš strahuje da će daljnja eskalacija sukoba dovesti do novih represivnih mjera.

'Američka vlada sada će se osvetiti za svoje ljude koje je režim ubio, a režim će zauzvrat pokupiti još tinejdžera i objesiti ih kao osvetu za ubojstvo Hameneija', rekao je, misleći na iranskog vrhovnog vođu Alija Hameneija.

'Ovo je tek početak. Još će iranski životi biti ugroženi, bilo zbog SAD-a ili režima. Duboko sam tužan i osjećam se bespomoćno', dodao je.

*Guardian je promijenio imena radi zaštite identiteta sugovornika