Europska automobilska industrija nalazi se na jednoj od najvećih prekretnica u svojoj povijesti. Dok proizvođači ulažu milijarde eura u električne automobile i baterije, istodobno se suočavaju sa snažnom konkurencijom iz Kine, visokim troškovima proizvodnje i neujednačenom potražnjom za električnim vozilima.

U takvim okolnostima budućnost benzinaca i dizelaša postala je jedno od najvažnijih gospodarskih pitanja u Europi. Njemačka, kao najveći europski proizvođač automobila, mjesecima je zagovarala ublažavanje pravila koja bi od 2035. praktički onemogućila prodaju novih automobila s klasičnim motorima.

Francuska je, međutim, dugo bila znatno opreznija prema takvoj promjeni. Upravo zato novi dogovor dviju najvećih europskih automobilskih sila predstavlja važan politički pomak.

Kako piše Financial Times, Berlin i Pariz usuglasili su zajednički pristup koji bi proizvođačima omogućio veću fleksibilnost u ispunjavanju klimatskih ciljeva, uz nastavak proizvodnje i prodaje određenih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. godine.

Merz: Kraj motora s unutarnjim izgaranjem postaje prošlost

Njemački kancelar Friedrich Merz nije skrivao zadovoljstvo dogovorom postignutim s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.

'Jednostavno rečeno, planirani kraj motora s unutarnjim izgaranjem sada je stvar prošlosti. Za to dobivamo veliku podršku', izjavio je Merz nakon europskog sastanka u Bruxellesu.

Njegovu izjavu prenio je britanski Guardian, a dodatne pojedinosti dogovora objavio je Financial Times.

Merz je pritom naglasio da Njemačka zagovara tehnološku neutralnost, odnosno mogućnost da proizvođači različitim pogonskim tehnologijama ostvaruju propisane klimatske ciljeve.

To uključuje električne automobile, ali i određene vrste hibridnih vozila te alternativna goriva.

Prema njegovim riječima, Italija također pokazuje značajnu suglasnost s takvim pristupom.

Ipak, njemački kancelar priznao je da dogovor još mora proći formalni zakonodavni postupak na europskoj razini.

Drugim riječima, riječ je o političkom sporazumu koji bi mogao bitno promijeniti europsku automobilsku politiku, ali još nije konačno usvojen propis.

Što se zapravo mijenja od 2035. godine?

Prema dosadašnjem europskom zakonodavnom okviru, proizvođači novih osobnih automobila trebali bi od 2035. ostvariti stopostotno smanjenje prosječnih emisija ugljikova dioksida iz ispušnih cijevi u odnosu na referentnu vrijednost.

U praksi je to značilo da bi novi automobili koji tijekom vožnje ispuštaju CO2 bili gotovo potpuno isključeni iz redovne ponude.

Međutim, Europska komisija već je u prosincu 2025. predložila ublažavanje tog pristupa.

Njemačko-francuski dogovor sada ide korak dalje.

Prema informacijama Financial Timesa i njemačkih medija, novi kompromis predviđa da proizvođači od 2035. moraju smanjiti prosječne emisije novih automobila za 90 posto, umjesto dosad predviđenih 100 posto.

Posebno je važan detalj da preostalih deset posto emisija prema tom prijedlogu ne bi trebalo u cijelosti kompenzirati dodatnim mjerama, kako je bilo predviđeno ranijim prijedlogom Europske komisije.

Time bi proizvođači dobili više prostora za nastavak prodaje određenih modela s benzinskim, dizelskim i hibridnim pogonom.

Međutim, to ne znači da bi se tržište jednostavno vratilo na stanje kakvo je postojalo prije elektrifikacije.

I dalje bi vrijedili vrlo strogi ciljevi smanjenja emisija, a udio automobila s klasičnim motorima u ukupnoj prodaji proizvođača morao bi biti usklađen s novim pravilima.

Zašto je Francuska promijenila stav?

Francuska je ranije bila među državama koje su upozoravale da bi preveliko ublažavanje klimatskih ciljeva moglo ugroziti ulaganja u električne automobile i europsku industriju baterija.

No novi dogovor povezao je dva važna pitanja - budućnost motora s unutarnjim izgaranjem i zaštitu europske automobilske proizvodnje.

Njemačka je dobila podršku za fleksibilnija pravila o emisijama, dok je Francuska osigurala snažniji naglasak na poticanju proizvodnje automobila i njihovih ključnih komponenti u Europi.

Prema Financial Timesu, kompromis uključuje prijedloge kojima bi se određeni javni poticaji i ugovori usmjeravali prema vozilima proizvedenima u Europskoj uniji, Ujedinjenom Kraljevstvu i pojedinim povezanim europskim gospodarstvima.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da je cilj uspješno provesti transformaciju automobilske industrije, zadržati klimatske ambicije i istodobno očuvati proizvodnju u Europi.

Time je postignut kompromis između njemačkog zahtjeva za većom slobodom izbora pogonskih tehnologija i francuskog inzistiranja na zaštiti europskih industrijskih kapaciteta.

Što to znači za hrvatske vozače?

Za hrvatske kupce najvažnija je činjenica da se raspravlja o pravilima za prodaju novih automobila nakon 2035. godine.

Postojeći benzinski i dizelski automobili neće automatski postati zabranjeni 2035., a njihovim vlasnicima nije propisana obveza da ih te godine zamijene električnim vozilima.

I prema ranijem europskom okviru bilo je predviđeno da se postojeći automobili mogu nastaviti koristiti, uz poštovanje primjenjivih prometnih i ekoloških propisa.

Novi dogovor zato se ponajprije odnosi na buduću ponudu novih automobila, a ne na pravo vlasnika da nastave voziti automobile koje već imaju.

Ako predložene promjene budu usvojene, europski proizvođači mogli bi i nakon 2035. nuditi određene nove modele s motorima s unutarnjim izgaranjem, uključujući hibride.

To bi kupcima moglo ostaviti širi izbor pogonskih tehnologija, osobito u državama u kojima se infrastruktura za punjenje električnih vozila razvija sporije ili u kojima je cijena novog automobila presudan čimbenik pri kupnji.

Međutim, zasad nije moguće zaključiti koji će modeli ostati u prodaji, koliko će stajati ili hoće li novi propisi dovesti do nižih cijena automobila.

Takve odluke ovisit će o konačnom zakonodavnom okviru i poslovnim planovima proizvođača.

Automobilska industrija podijeljena oko velikog zaokreta

Njemačko-francuski kompromis izazvao je različite reakcije.

Dio automobilskih proizvođača i industrijskih predstavnika pozdravlja veću fleksibilnost jer smatra da će im omogućiti postupniju prilagodbu tržištu i očuvanje radnih mjesta.

S druge strane, organizacije za zaštitu okoliša i zagovornici brže elektrifikacije upozoravaju da bi ublažavanje pravila moglo usporiti smanjenje emisija i oslabiti poticaje za ulaganja u električna vozila.

Postoji i zabrinutost da bi promjena dugoročnih ciljeva mogla stvoriti dodatnu neizvjesnost za proizvođače koji su već uložili velika sredstva u razvoj električnih platformi i baterijskih tehnologija.

Ipak, Njemačka i Francuska sada nastupaju sa zajedničkim prijedlogom, što značajno mijenja političke odnose u pregovorima o budućnosti europske automobilske industrije.

Je li zabrana benzinaca i dizelaša doista ukinuta?

Unatoč snažnoj Merzovoj izjavi, odgovor je zasad - ne.

Njemačka i Francuska postigle su politički dogovor, ali promjene europskih pravila još moraju proći odgovarajući zakonodavni postupak.

Za njihovo konačno usvajanje potrebna je suglasnost nadležnih institucija Europske unije, uključujući Europski parlament i Vijeće EU-a.

Tek nakon toga bit će moguće sa sigurnošću reći kakva će pravila vrijediti za nove benzinske, dizelske, hibridne i električne automobile od 2035. godine.

No politička poruka iz Bruxellesa već je vrlo jasna.

Dvije najveće europske automobilske sile više ne žele da 2035. označi potpuni kraj prodaje novih vozila s motorima s unutarnjim izgaranjem.

A ako njihov prijedlog dobije potrebnu podršku, europsko automobilsko tržište moglo bi izgledati znatno drukčije nego što se još donedavno očekivalo.