Crnogorska vlada donijela je dvije važne odluke koje bi mogle pridonijeti poboljšanju odnosa s Hrvatskom i ubrzati njezin europski put. Gradski bazen u Kotoru više neće nositi ime nekadašnjeg čuvara logora Morinj, a spomen-ploča hrvatskim zatočenicima dobila je službeno odobrenje. Odluke dolaze nakon pritiska Zagreba, koji rješavanje otvorenih pitanja uvjetuje napretkom Crne Gore prema članstvu u Europskoj uniji.
Crnogorska vlada napravila je značajan korak prema rješavanju dugogodišnjih sporova s Hrvatskom. U jednom danu odlučila je promijeniti ime gradskog bazena u Kotoru, dosad nazvanog po nekadašnjem čuvaru logora Morinj, te naknadno odobriti spomen-ploču hrvatskim zatočenicima u tom logoru.
Kako piše Sandra Veljković za Večernji list, odluke su izravna posljedica pritiska hrvatskog premijera Andreja Plenkovića na Europskom vijeću, u kontekstu pregovora o pristupanju Crne Gore Europskoj uniji. Riječ je o dvama od osam otvorenih pitanja na čijem rješavanju Hrvatska inzistira u pristupnom procesu.
vezane vijesti
Bazen u Kotoru više ne nosi ime nekadašnjeg čuvara logora
Vlada crnogorskog premijera Milojka Spajića odluke je donijela 19. listopada, bez održavanja sjednice, na temelju suglasnosti većine ministara. Istog su dana objavljene u Službenom listu Crne Gore i stupile na snagu.
Gradski bazen u Kotoru, koji je dosad nosio ime Zorana Džimija Gopčevića, sada se službeno zove 'Gradski bazen – Petar II. Petrović Njegoš'.
Gopčević je tijekom rata bio čuvar u logoru Morinj, u kojem su bili zatočeni i zlostavljani hrvatski civili i ratni zarobljenici. Hrvatska je godinama upozoravala da je neprihvatljivo da javni sportski objekt nosi ime osobe povezane sa zlostavljanjem zatočenika.
Spomen-ploča hrvatskim zatočenicima ostaje na svom mjestu
Istodobno je riješen i pravni status spomen-ploče u Morinju, postavljene 10. listopada 2022. godine. Ploču su tada zajednički otkrili hrvatski i crnogorski ministri, no njezin pravni status ostao je sporan jer nije bio proveden propisani postupak odobravanja.
Crnogorska vlada sada je naknadno odobrila spomen-ploču u postojećem obliku, bez izmjene natpisa ili dimenzija.
Odlukom je izričito određeno da ploča ostaje na sadašnjoj lokaciji, a nadležno tijelo za kulturu naknadno će odrediti tko će biti zadužen za njezino održavanje.
Crna Gora u odluci izravno spominje europski put
Posebno je zanimljivo obrazloženje odluke o spomen-ploči. Crnogorska vlada utvrdila je da postoji poseban javni interes za njezino naknadno odobravanje, a taj je interes izravno povezala s pristupanjem Crne Gore Europskoj uniji.
Time je Podgorica u službenom aktu povezala rješavanje pitanja Morinja s napretkom u europskim integracijama.
Pravni temelj za obje odluke stvoren je prošlog tjedna, kada je crnogorska Skupština izmijenila Zakon o sportu i Zakon o spomen-obilježjima. Izmjenama Zakona o sportu omogućena je promjena naziva sportskih objekata, dok je izmjenama Zakona o spomen-obilježjima otvorena mogućnost naknadnog odobravanja već postavljenih spomen-obilježja.
Hrvatska traži rješavanje još šest otvorenih pitanja
Promjena imena bazena i odobravanje spomen-ploče predstavljaju pomak u rješavanju dvaju zahtjeva koje je Hrvatska nedavno iznijela u dokumentu upućenom partnerima u Europskoj uniji.
Oba su pitanja povezana s pregovaračkim poglavljem 23, koje obuhvaća pravosuđe i temeljna prava, uključujući prava žrtava, pomirenje i odnos prema ratnim zločinima.
Zagreb je posebno upozoravao na mogućnost zaklanjanja spomen-ploče u Morinju, smatrajući da bi takav potez narušio smisao zajedničkog čina sjećanja i pomirenja. Ipak, pitanje Morinja još nije u cijelosti riješeno.
Hrvatska traži i sveobuhvatno rješenje odštete za više od 300 hrvatskih državljana koji su od listopada 1991. do kolovoza 1992. bili zatočeni u tom logoru.
