Europa želi stvoriti "zid protiv dronova" na granici s Rusijom koja je duga gotovo 6000 kilometara. Naime, brojne su zemlje izložene upadima dronova s istoka, koji više pričinjavaju prometnu i ekonomsku nego stvarnu materijalnu štetu.

No, kako zbog toga svi prstom upiru u Rusiju, koja pak sve negira, ozbiljno se razmatraju planovi za povećanje kolektivne sigurnosti u Europi, napose po pitanju dronova.

"Nije riječ o fizičkom zidu nego se vjerojatno radi o sustavima elektroničkog ometanja, koji bi pod određenim uvjetima, kada se detektira ulazak dronova, obavili ometanje radiofrekventnog područja na kojem dronovi komuniciraju sa svojim operatorima. Radili bi tzv. spoofing, da preuzmu vezu ili kontrolu nad tim dronom, spuste ga ili prizemlje", opisao je za HRT Doris Novak sa Zavoda za aeronautiku Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

Važna uloga Hrvatske

Smatra da Europska unija ima novca, mogućnosti i znanja to izvesti do 2030. godine. Ali, potreban je angažman industrije i znanstvene zajednice. Pritom vidi važnu ulogu Hrvatske u cjelokupnom procesu.

"Naša zemlja se svakako može uključiti u tu priču. Postoje tvrtke koje više godina razvijaju dalekometnu komunikaciju, hibridne pogone. Mislim da je MORH uzeo u obzir kapacitete koje imamo", ustvrdio je Novak dodavši da Sveučilište u Zagrebu već radi na razvoju i istraživanju novih mogućnosti, ponajprije pomorskih dronova.

"U sklopu fakulteta djeluju mnogobrojne skupine koje unutar centara izvrsnosti istražuju te stvari. Poučavaju studente koji su uključeni u proces, a nakon toga nastaju start-up kompanije koje dalje mogu prodavati svoje proizvode. U tom segmentu na Sveučilištu u Zagrebu postoje odlične skupine koje razvijaju takve kapacitete, pogotovo pomorske ili podvodne dronove. Tu smo na svjetskoj razini i tu možemo dati doprinos sigurnosti Europe", istaknuo je Novak.

Hrvatska je već potpisala ugovor o izgradnji i opremanju protudronske obrane vrijedan 115 milijuna eura. "Radi se o dvije mobilne stanice i dvije statične stanice koje će štititi našu kritičnu infrastrukturu na području cijele Republike Hrvatske", najavio je 15. listopada ministar obrane Ivan Anušić.

Istraživanje i razvoj

Domaće tvrtke u tome vide priliku. Osječka ORQA godinama razvija bespilotne sustave leta i navođenja te elektroniku za dronove. Sad su se prebacili i na "presretače".

"ORQA je već dio tih provatnih inicijativa koje idu smjeru razvoja rješenja za zaštitu od prijetnja koju predstavljaju besposadni sustavi. Najbolja obrana od besposadnih sustava su drugi besposadni sustavi", rekao je za HRT Srđan Kovačević, suosnivač i izvršni direktor tvrtke.

U karlovačkom HS Produktu, razmišljaju kako se uključiti u cijelu priču. Iako proizvode oružje, mogli bi se preorijentirati.

"Razmišljamo što bismo mogli napraviti kako bismo se uključili u taj program. Sigurno se možemo uključiti u pojedine dijelove, bilo da se radi o proizvodnji dijelova dronova ili u razvoj nekih drugih sustava koji bi mogli pridonijeti zaštiti protiv dronova", kazao je Željko Pavlin, direktor tvrtke HS Produkt.