Izbori su iza nas, pobjednici i gubitnici su poznati; sada je red na strankama i kandidatima da biračima i Državnom izbornom povjerenstvu podnesu čiste račune oko toga koliko su novca i od koga dobili te potrošili u kampanji, a onda će i marketinški stručnjaci te politički analitičari moći reći je li se utrošeno i isplatilo, a DORH valjda ne bi trebao imati posla kao u slučaju kampanje za prošle parlamentarne izbore
Dok se čeka sudski epilog oko navodnih crnih fondova HDZ-a iz 2007., kameni temeljci, koje je u udarničkom dijelu, doduše, neslužbene, kampanje, nad kojom DIP nema zakonskih ovlasti, predsjednica spomenute stranke pod krinkom premijerke razbacivala diljem Hrvatske bivajući pritom, baš kao i dobar dio ostatka stranačkih joj kolega u obličju bivše garniture Banskih dvora, razvožena okolo službenim automobilom, i ovaj će put ostati siva zona od koje se građanima crni pred očima. Dakako, nije tu riječ o usamljenom slučaju, jer bilo je još onih koji su također više ili manje prozirno koristili javne proračunske resurse građana u svoje privatne svrhe, štoviše, nekima se repovi vuku još od njihove prošle predsjedničke kampanje. Hoće li i kako ubuduće takve stvari biti drukčije riješene, ostaje u zadatak novoj Vladi, ako si odluči uskratiti takve povlastice kad dođe vrijeme za nove izbore. U međuvremenu, na snazi je Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, kojim je u odnosu na ranije ipak uvedena stroža kontrola izvora i načina trošenja novca u izbornim kampanjama.
U očekivanju konačnog računa
Prema odredbama toga zakona, izborni sudionici imaju zakonsku obvezu u roku 15 dana od objave konačnih službenih rezultata DIP-u dostaviti konačna izvješća o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe i troškovima izborne promidžbe za svaku izbornu jedinicu. S obzirom na zadane rokove ovisne o objavi konačnih službenih rezultata, političke stranke, nositelji nezavisnih lista i kandidati nacionalnih manjina dužni su konačna izvješća dostaviti DIP-u najkasnije do 28. prosinca u ponoć, a do 30. prosinca do 24 sata su ih dužni objaviti na svojim internetskim stranicama ili u dnevnom tisku.
Potom, u roku od 30 dana od održanih izbora, odnosno najkasnije do 3. siječnja 2012. do 24 sata, DIP-u trebaju dostaviti i financijski izvještaj o financiranju izborne promidžbe s izvješćima o primljenim donacijama za financiranje izborne promidžbe i troškovima izborne promidžbe za svaku izbornu jedinicu, a financijski su izvještaj dužni javno objaviti na svojim internetskim stranicama ili putem dnevnog tiska najkasnije do 18. siječnja 2012. Također, uz dostavu konačnih izvješća i financijskog izvještaja DIP-u moraju navesti točnu internetsku stranicu ili naziv dnevnog tiska u kojem će ih javno objaviti.
Podsjetimo, izborni su sudionici bili dužni i sedam dana prije održavanja izbora dostaviti DIP-u prethodna izvješća o primljenim donacijama i troškovima izborne promidžbe i nakon toga ih u roku od 48 sati javno objaviti. Ukupan iznos donacija fizičke osobe ne smije prelaziti iznos od 30 tisuća kuna dok ukupan iznos donacije pravne osobe ne smije prelaziti 200 tisuća kuna.
Također, ukupan iznos troškova izborne promidžbe po kandidatu, odnosno kandidacijskoj listi, ne smije prelaziti iznos veći od milijun i pol kuna u jednoj izbornoj jedinici, a izborni su sudionici dužni otvoriti poseban račun za financiranje izborne promidžbe. Novim Zakonom propisane su i sankcije koje u slučajevima najtežeg kršenja pravila financiranja kampanje uključuju administrativnu kaznu potpunog gubitka naknade troškova izborne promidžbe te prekršajnu kaznu u iznosu čak i do 500 tisuća kuna.
Premda dosad viđenom u izvješćima, koje su stranke i kandidati bili dužni podnijeti DIP-u sedam dana prije održavanja izbora, bilo je zanimljivih financijera, a stranke su u strahu od kazni prijavljivale sve i svašta, od plastičnih čaša i čokoladica do slanaca, međutim, neke su, poput HSLS-a i HSS-a ipak zaradile i DIP-ovu prijavu DORH-u, a neke, poput HDZ-a i HSLS-a tada su bile objavile i iznose cijena te ostvarenih popusta za medijsko oglašavanje u izbornoj promidžbi.
U očekivanju najnovijih podataka o utrošenome za izbornu pobjedu, nije zgorega podsjetiti na posljednje procjene GONG-a i Transparency Internationala Hrvatske, prema kojima su u prvoj polovici kampanje stranke bile potrošile oko 26 milijuna kuna, pri čemu su prednjačili HDZ i Kukuriku koalicija.
Izborni gubitnici u potrazi za novcem
Iz državnog proračuna za pokrivanje troškova izborne promidžbe ovaj će put parlamentarne stranke i nezavisne liste dobiti ukupno 27,52 milijuna kuna koji će biti raspodijeljeni sukladno osvojenim mandatima. Najveći dio, dakle, pripada Kukuriku koaliciji, kojoj će biti uplaćeno 14,4 milijuna kuna, od čega SDP-u 10,98 milijuna kuna, HNS-u dva i pol milijuna kuna te IDS-u i HSU po 540.000 kuna, a HDZ-u će biti isplaćeno 8,46 milijuna kuna, kojim će stranka najvjerojatnije pokriti kredit dobiven u banci za financiranje kampanje s obzirom na to da su neki prijašnji izvori presušili.
Hoće li i kako financijski preživjeti stranke koje nisu uspjele završiti u Saboru s obzirom na to da naknadu neće dobiti, a novac su potrošile, poput HSLS-a i HSP-a, ali lako neće biti ni HSS-u koji se vinuo do čak jednog mandata, ovisit će o njihovim donatorima i članovima. Naime, prema zakonu, političke stranke su neprofitne udruge, koje se financiraju uglavnom iz dva spomenuta izvora: donacija i članarina. Budući da stranke, dakle, nisu tvrtke, odnosno, privredni subjekti, ne mogu u stečaj, ali mogu doživjeti prodaju imovine ili likvidaciju iz Registra političkih stranaka, no to će se teško dogoditi i usprkos njihovu izbornom debaklu, ali prvi test bit će svakako lokalni izbori do kojih treba ojačati i članstvo i stranačke blagajne.
