POLITIČKI ANALITIČARI KOMENTIRAJU

Josipović: vjerodostojan čuvar Ustava ili kritičar bez odgovornosti?

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 18.02.2012 10:24
  • Objavljeno 18.02.2012 u 10:24
Ivo Josipović

Ivo Josipović

Izvor: Cropix / Autor: CROPIX / Davor Pongracic

Iza Hrvatske su dvije godine Ive Josipovića na Pantovčaku, odradio je gotovo polovicu svojega petogodišnjega predsjedničkog mandata, još uvijek je najpopularniji političar u zemlji, a i stranka čiji je bio kandidat u međuvremenu je došla do vlasti. S obzirom na sve, dobar povod da potražimo ocjenu političkih analitičara oko lika i djela pretendenta na 'novu pravednost', a oni se uglavnom slažu da Josipović dobro obnaša svoju funkciju

Dok jedni misle da Josipović, baš kao i njegov prethodnik Stipe Mesić, funkcionira kao nevladina udruga na najvišoj razini, koristeći blagodati kritiziranja bez odgovornosti, drugi Josipovića vide kao uspješnog političkog komunikatora, ali mu i savjetuju doziranje medijskih istupa.

'Želim beskompromisno afirmirati vrijednosti demokratskoga društva, pravednosti i društvene solidarnosti. Došlo je vrijeme da se Hrvatska preispita i odlučno promijeni ono što je pogrešno, ono što ljude čini nejednakima, što ih dijeli i ponižava. Nije samo riječ o tome da moramo mijenjati zakone i donositi nove ili bolje. Riječ je o tome da svatko od nas počne mijenjati sebe. Jer temelj pravde uvijek smo mi sami, jer je svatko od nas taj koji svojim ponašanjem stvara ili negira pravednost. U borbi za pravednost i pravedno društvo ja ću kao predsjednik i kao građanin biti prvi i nikada se neću umoriti. To vam obećavam!' kazao je, između ostaloga, Ivo Josipović u svojem inauguracijskom govoru 18. veljače 2010. godine.

NGO na najvišoj razini, uz puno kritike, a malo odgovornosti

Odmjeravajući dvije godine dosadašnjeg Josipovićeva predsjednikovanja, politički analitičar Žarko Puhovski kaže: 'Josipović se ponašao prilično tradicionalno, ali u budućnosti bi njegov autoritet moglo ozbiljno potkopati njegovo reagiranje oko ACTA-e, gdje je pokazao da mu neki posebni interesi znače više od pravednosti.'

Komentirajući činjenicu da je Josipović najpopularniji političar u državi, Puhovski kaže: 'Josipović svoju popularnost, slično kao i njegov prethodnik Stipe Mesić, duguje poziciji koju ima da se kritički izražava o nizu stvari, a nema realnu odgovornost, jer ne vodi nijednu granu vlasti. On zapravo funkcionira kao NGO na najvišoj razini.' Ističe pritom da je 'Josipović začuđujuće loše ekipirao svoj ured jer su mu ljudi otišli Vladi u ministarstva, a i za razliku od Franje Tuđmana i Mesića, nema savjetnika za ljudska prava, vjerojatno ne zato što ih ne smatra važnima, nego zato što smatra da je on tu dovoljan'.

Što se tiče situacije na unutarnjem političkom planu, 'dobro je surađivao s premijerkom, predsjednicom druge stranke, dok bi se sada mogao naći pred problemom i poteškoćama u suradnji s premijerom iz svoje bivše stranke, što se i vidjelo prilikom polemike oko ureda bivšeg predsjednika', kaže Puhovski. Međutim, u plus mu ubraja 'vanjskopolitički uspjeh kad je riječ o susjedima u BiH u kojoj je, za razliku od Mesića, posjetio i Sarajevo, i Mostar, i Banju Luku. Međutim, Josipović je gotovo potpuno odsutan na zapadnom planu pa je, primjerice, propustio reagirati na neke stvari u pregovorima oko Europske unije'.

Uspješan politički komunikator ali potrebna je doziranost istupa

S druge strane, predsjednik Hrvatskog politološkog društva Branko Caratan smatra da je 'Josipović racionalno fokusirao vanjskopolitičke prioritete – EU, regija i otvaranje prema ostalim zemljama u okružju'. Također, ocjenjuje ga kao 'uspješnog političkog komunikatora' te smatra da bi se 'još više trebao koncentrirati na vanjsku politiku'.

Caratan napominje i da 'Hrvatskoj odgovara da ima ovakvog predsjednika, za kojeg se očekivalo da će biti solidan, a pokazao se uspješnim, što je pozitivno iskustvo'.

Uglavnom, smatra da 'Josipović nije imao greške oko važnih pitanja' te upozorava da će se na kraju ipak gledati cijeli mandat, međutim, komentirajući Josipovićev istup oko ACTA-e, Caratan drži da je 'riječ o tome da ga je povukao za jezik njegov prijašnji angažman', ali i da bi 'zbog velike težine predsjednikovih izjava bilo dobro da reducira svoje istupe na ključne političke teme'.
 
Čuvar Ustava pogubljen u uredskoj nekoordinaciji

Dekan Fakulteta političkih znanosti Nenad Zakošek smatra da, iako se s Josipovićevim argumentima oko ACTA-e ne bi složio, 'tu epizodu ne treba upisivati kao grešku i  kao građani moramo se naviknuti na to da i predsjednik ima svoje stavove'. Njegova ocjena dosadašnjega Josipovićeva mandata je miješana, ali prevladavaju pozitivni momenti.

'Imamo jedno novo razumijevanje predsjednika u odnosu na Vladu: Josipović se držao svojih ovlasti, inzistirajući na Ustavnim i zakonskim normama i koristeći ih tako da bude neka vrsta kontrolne instance nad procesima', kaže Zakošek. Premda smatra da 'Josipović predstavlja Hrvatsku na vjerodostojniji način u svijetu', pomalo ga 'čudi nedostatak novih europskih inicijativa kod Josipovića i slab angažman oko Slovenije'.

Pohvalio je Josipovićevo zadržavanje otvorenosti pristupa prema građanima koji su mu se često utjecali kao svojevrsnom javnom tribunu, no ni on nije mogao prijeći preko 'dosta loše organizacije predsjedničkog ureda, u kojemu postoji mješavina nastala pomirenjem njegovih vlastitih kadrovskih preferencija i ljudi koje je morao zadržati, a zbog čega postoji nedostatak unutarnje koordinacije'.

Što se tiče očekivanja, smatra da se 'na unutarnjem političkom planu od Josipovića očekivalo više inicijative unatoč njegovim ograničenim ovlastima, ali s obzirom na utjecajnost u medijima, moguće je da on bude netko tko zagovara reforme', zaključuje Zakošek, ocjenjujući Josipovića 'čuvarom Ustava'. Međutim, s obzirom na ranije spomenuto pitanje Ureda, otvorenim ostavlja opseg predsjedničkih ovlasti i samog Ureda, koji je mogao poslužiti upravo kao poligon za novu pravednost.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi