Pitanje sigurnosti u hrvatskim školama ponovno je u središtu pozornosti, nakon napada nožem u zagrebačkoj srednjoj školi prošlog tjedna
U emisiji 'U mreži Prvog' HRT-a, Momir Karin iz Ministarstva obrazovanja istaknuo je da su mjere sigurnosti u školama dobre i daju rezultate. No, dodao je kako nije moguće predvidjeti svaki incident.
Podsjetio je kako su u ovom slučaju zaposlenici škole pokazali veliku profesionalnost i hrabrost.
'U zadnje četiri godine smo poduplali broj psihologa u školama, socijalnih radnika, zapošljava se, ali nema na tržištu. Škole dobiju odobrenja, ali jednostavno raspisivanje natječaja na tržištu, nemate dovoljno kvalificiranih, posebno u malim mjestima i tako. Tako da je to problem cijelog društva i svako od nas je odgovoran', rekao je Karin.
vezane vijesti
Dodao je da su izbodeni učenik i spremačica i dalje u kritičnom stanju i na intenzivnoj njezi, ali njihovo stanje je stabilno.
Timovi za krizne intervencije bili su u školi tijekom vikenda te pružali usluge psihološke pomoći roditeljima, učenicima i zaposlenicima škola koje se nalaze u zgradi u kojoj se napad dogodio. Istaknuo je kako će tim biti na raspolaganju učenicima i profesorima dok god bude potrebno.
Treba razgovarati s djecom
Psihologinja Dorotea Bratuša Juraj rekla je u emisiji 'U mreži Prvog' da je važno dati djeci, roditeljima i zaposlenicima škole prostor da razgovaraju o svojim osjećajima, ali i pružiti im smjernice kako razgovarati o osjećajima.
Dodala je da društvene mreže snažno utječu na ponašanje, razmišljanje i komunikaciju djece, što otvara pitanje kako taj utjecaj kontrolirati i je li moguće prevenirati potencijalno problematično ponašanje.
Upozorila je da na traumatične događaje ne reagiraju svi jednako - neki će se povući u sebe, drugi razgovarati o tome, a neki će tek nakon nekoliko dana reagirati.
Maloljetnički kriminalitet nije u porastu
Sutkinja Lana Petö Kujundžić osvrnula se na pravnu stranu cijelog događaja. Istaknula je kako je cilj postupka sagledati dijete i njegovu obitelj u cjelini.
'Itekako trebamo razmišljati o tome o kakvom djetetu se radi, kada nam psiholozi, dječji psihijatri, dakle oni koji znaju o djeci i razvoju tog djeteta, o kakvom djetetu se radi do njegove 14. godine. Nemojmo spuštati granicu: nije sve na pravosuđu, nije potrebno da dijete zatvaramo, nije potrebno da ga stavljamo u ćeliju, da zaboravljamo ključeve', istaknula je Petö Kujundžić i naglasila kako treba tražiti 'jačinu društva koje će se s tim nositi'.
Naglasila je kako statistika ne pokazuje rast maloljetničkog kriminaliteta, kao ni teških kaznenih djela koja su počinili maloljetnici. Problem je, ističe, što se u javnosti stvara takav dojam, zbog širenja snimki nasilnih događaja na društvenim mrežama.
'Još uvijek imamo dobru djecu. Doista ne mislim da naša djeca imaju toliko problema, pogotovo naši osnovnoškolci i srednjoškolci', rekla je na kraju gostovanja u emisiji 'U mreži Prvog' Lana Petö Kujundžić.
