Jesmo li zaluđeni vremenskom prognozom? Apsolutno! Znamo i zašto

Vremenska prognoza postala je nešto poput 'Big Brothera'. Pristizanje olujnih oblaka možemo uživo pratiti na radarskim snimkama, upozorenja nam iskaču iz telefona, izvještaji o promjenama vremena su bombastični, a meteoalarm, čini se, gotovo se nikada ne gasi.

Zanimljivo, s obzirom na to da u današnje vrijeme znatno manji broj ljudi radi na otvorenom, manje je poljoprivrednika, ribara… pa zar nam je baš toliki problem pokisnuti, a kisnemo iako nam je norveški meteoservis, kojem tepaju da je najprecizniji, javio da će kišiti?!

'To je jedina informacija kojoj ljudi vjeruju'

Psihologinja Mirjana Krizmanić ima zanimljivu teoriju o fenomenu zaluđenosti vremenom i vremenskom prognozom. 'To je jedina informacija kojoj ljudi vjeruju i u koju se možete pouzdati s određenom vjerojatnošću. Iako nikada nije stopostotno točna, vremenskoj prognozi ljudi vjeruju, za razliku od svih drugih kojima ne možete ništa vjerovati', tvrdi za tportal.

Proizlazi tako da smo političarima odavno prestali vjerovati, a i ostali stupovi društva izazivaju veliko nepovjerenje građana. O korupciji da ne govorimo. 'Vremenska prognoza je bezazlena informacija i daju je stručni ljudi koji se samo time bave. Oni ne mogu krasti ni varati ili naplatiti lažne prognoze', poručuje Krizmanić.

'To ljudima daje osjećaj da imaju kontrolu nad životom kad je u drugim aspektima nemaju i kada nikome drugome ne mogu vjerovati', zaključuje i kroz smijeh dodaje da je ona bolji prognostičar od ovih koje gledamo na televiziji jer na tijelu osjeti promjenu vremena i prije nego je najavljena.

Zaluđenost prognozom - pravi hrvatski fenomen

Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja RTL-a, kaže nam kako smo specifični zbog zaluđenosti vremenskom prognozom, što je očito pravi hrvatski fenomen. Upravo se vratila iz Budimpešte, u kojoj joj je uručena nagrada za najbolju TV prognozu koju dodjeljuje Europsko meteorološko društvo kao priznanje za najbolju prezentaciju znanstvenih informacija širokoj javnosti. Tamo je na jednom mjestu bio velik broj stručnjaka koji se bave prezentacijom znanstvenih sadržaja u medijima. 'Poslušala sam jako puno predavanja i nisam dobila dojam da je drugdje to tako jako eskaliralo kao kod nas. I u drugim zemljama ljude zanimaju informacije, međutim ne vidim da se oko toga stvara tolika histerija', svjedoči Mazzocco Drvar.

<<<Znate li zbog čega snijeg uporno zaobilazi Božić?

Na pitanje što smatra razlogom za to, daje sličan odgovor kao Krizmanić. ‘Mislim da su kod nas ljudi opterećeni svim i svačim, politikom, gospodarstvom, pa valjda nalaze ispušni ventil u onome što nam je svima zajedničko, a to je vrijeme’, smatra. Kao razlog ovom fenomenu navodi i činjenicu da je vrijeme doista postalo ekstremnije.

Uz to, tehnologija je neizbježna. ‘Svi u svojim džepovima nosimo sredstvo za dokumentiranje svega, pa i vremenskih prilika, kao i sredstva za dijeljenje tih svojih opažanja s ostalima. To je najvećim dijelom utjecalo na nekontrolirano širenje meteoroloških informacija koje zapravo nisu meteorološke informacije, već opažanja vremenskih pojava’, pojašnjava.

Meteorolozi amateri su dobri za struku, no treba povući granicu

Naglašava kako treba biti oprezan pri javnom širenju meteoroloških informacija, a bitno je tko ih je isporučio. ‘U Hrvatskoj imate dvije televizijske kuće koje same proizvode meteorološku informaciju, to su RTL i HRT, a na Novoj TV rade to djelomično. Imamo i Državni hidrometeorološki zavod, i to je to. A koliko je onih koji imaju nekakvu meteorološku informaciju? Puno više.

Sve veći broj stranica, uglavnom regionalnih, koje su posvećene prognozi, a iza kojih uglavnom stoje meteorolozi amateri, Mazzocco Drvar smatra pozitivnim za struku. ‘No sve to treba uzeti s dozom opreza. Oni su sigurno izuzetno dobri motritelji, njih zaista zanima vrijeme, oni to vole, o tome čitaju. S mnogima od njih sam u kontaktu, pitaju me za savjet. Oni imaju otvorene oči, znaju što je zanimljivo i to dijele... Ako ih tako doživimo, onda mislim da su velik doprinos struci’, pojašnjava.

No tu treba povući granicu. Njihove su informacije dobre za široku javnost, no za korisnike meteoroloških podataka kao što su civilna zaštita, vatrogasci i Hrvatska gorska služba spašavanja moramo, napominje, znati kome je to dozvoljeno, a kome ne.

‘Uzmite situaciju da ste prehlađeni. Na internetu možete pročitati da morate uzeti čaj s limunom, ali ako ste malo ozbiljnije bolesni, više nećete otići do prvog susjeda koji je zidar, stolar ili arhitekt... Nećete od njih tražiti da vam očitaju krvnu sliku... Ako nam treba nešto na prvu loptu, to je OK’, zaključuje Mazzocco Drvar.

Nekoć su ljudi gledali u nebo, danas bulje u mobitele

Jedan od zaljubljenika u meteorologiju je i Petar Radovan, osnivač Istrameta, koji preko ove stranice gotovo deset godina s entuzijazmom prati meteorološke pojave u Istri, bilježi zanimljivosti i ekstreme te čitateljima kratko i jasno objašnjava vremenske pojave. Priznaje da danas ljudi 'stalno bulje u prognoze', a nekoć su, naravno kada mobitela nije bilo, gledali u nebo.

'Ako gledamo stare ljude, pogotovo one koji žive na selu, njima se cijeli život vrti oko vremena i vremenske prognoze. Nekada su ljudi sami prognozirali vrijeme uz pomoć nekih pojava, recimo kada je viša vlaga u zraku, kukcima su krila otežana pa lete niže… Oni su proučavali pojave u prirodi i imali svoje prognoze', pojašnjava Radovan.

<<<Kada dolazi nevrijeme, drugi se sklanjaju, a on mu ide ususret: Upoznajte istarskog lovca na oluje

Tako ako se nađete u Istri, ne morate gledati u mobitel, već je samo pogled u nebo dovoljan da znate stiže li pogoršanje vremena. 'Ako sunce u Istri zapadne u oblak, znamo da stiže pogoršanje jer većina pogoršanja ovdje stiže sa zapada', dodaje Radovan. Priznaje da je razvoj tehnologije napravio nevjerojatno puno za prognoziranje vremena i za dostupnost precizne prognoze. 'Pa ako planirate roštilj, nećete slušati TV prognozu ili onu na radiju, nego ćete pogledati onu iz sata u sat i točno znati kada je optimalno vrijeme za roštiljanje', kaže Radovan.

Panika ili opravdana upozorenja?

Smatra da bombastični i kataklizmični naslovi, čije smo primjere naveli u uvodu, obično nisu preuveličavanje. Dakle nisu samo naslovi vremenskih prognoza ekstremni, vrijeme je, poručuje, postalo ekstremno.

'Činjenica je da su se ekstremi povećali. Recimo, u Istri je u posljednje dvije-tri godine u porastu pojava fascinantnih oblaka polica (shelf cloud). To su oni koji izgledaju kao da će sve progutati. No oni se ne javljaju samo tako, nego kada imamo dug period ekstremne vrućine i kada nailazi hladna fronta na pregrijani zrak. Onda se topli zrak uzdiže iznad hladnog. Mediji su toga puni zbog klimatskih promjena jer klima postaje prilično turbulentna', smatra ovaj istarski lovac na oluje. Kaže kako neki često znaju prigovarati zbog stalne panike i paljenja meteoalarma, no Radovan ističe da se upozorenja u većini slučajeva pokažu opravdanima.