NAGRAĐIVANA JASNA ANTUNOVIĆ

Jedina vinarka u Podunavlju: Ženska nota prepoznaje se u vinima

01.11.2015 u 10:35

Bionic
Reading

Visoke temperature ljetnih mjeseci pogodovale su vinogradarima koji, za razliku od poljoprivrednika pogođenih sušom, mogu zadovoljno trljati ruke. Brojni sunčani dani omogućili su sazrijevanje grožđa kojeg ove godine, kažu vinogradari, ima u većim količinama od očekivanog. I u hrvatskom Podunavlju još se obavljaju posljednje berbe. U vinogradu vinarke Jasne Antunović, tijekom našeg posjeta, užurbano su se skidali posljednji grozdovi cabernet sauvignona s novog, mladog nasada vinove loze. Rano i prohladno jutro, uz vjetar sjeverac koji je puhao po erdutskom vinogorju, gotovo da to nitko nije ni zamijetio

'Nije hladno, može se raditi, važno je da ne pada kiša, da stignemo obrati. Dobro je što su grozdovi čvrsti i ništa se ne osipa. Lagano je brati', znalački su objasnile Danka i Verica, mještanke koje su došle u ispomoć i pokazuju nam gdje škarama prerezati peteljku. Kažu da u vinogradima Antunović grožđe beru već drugu godinu za redom.

'Berba grožđa obavlja se nekoliko puta jer je riječ o različitim sortama koje različito dozrijevaju. Bitno je dobro procijeniti vrijeme berbe jer to jamči određenu kvalitetu mošta, odnosno vina', kaže nam vinarka Jasna te dodaje da je ovogodišnja berba relativno laka za vinogradare i vinare hrvatskog Podunavlja jer su bili povoljni vremenski uvjeti, a bez veće pojave biljnih bolesti.

Grožđe kao sirovinsku bazu obitelj Antunović uzgaja u vlastitim nasadima na 7 hektara vinograda smještenih na južnim padinama Daljske planine. Na nadmorskoj visini od 120 do 170 metara nalaze se nasadi graševine, zelenog silvanca, chardonnaya, muškata ottonela i crnog pinota. Mikrolokacijska specifičnost položaja vinogorja Erdut, u koje se svrstavaju i dva vinograda obitelji Antunović, jest meander rijeke Dunav koja ga opasava s triju strana stvarajući posebnosti u zrcaljenju zraka sunca i ruži vjetrova.

'Upravo to okruženje i ljepota rijeke, ponukali su me da s prijateljicom Ivanom osmislim slogan vinarije: U zagrljaju Dunava, u dodiru zemlje i žene, mirisu zraka, nastala je pitka i drugačija priča o vinu', kaže Jasna.

A njena priča doista je drugačija jer je od diplomirane ekonomistice zaposlene u osječkoj tvrtki koja je doživjela 'hrvatsku privatizaciju', Jasna kroz dugi niz godina mukotrpnog rada i učenja dogurala do samostalne vinarke, jedine u Podunavlju, dok se u Hrvatskoj svrstala među četiri rijetke proizvođačice vina.


No za razliku od kolegica kod kojih je obiteljski biznis u pitanju, Jasna svoj privatni posao kompletno vodi sama.

'Otac je pomogao u onom savjetodavnom dijelu, s obzirom na to da je obitelj posjedovala vinograde iz kojih se dobivala manja količina vina. No ja sam krenula iz početka, kupila sam prekrasne terene i u tri, četiri godine samostalno posadila novih sedam hektara vinograda. Poslije toga sam 2009. godine izgradila vinariju i razvila brend, tržište i distribuciju. U suštini, to je greenfield investicija, jedna od investicija za koje je značajno da se s poslom počinje posve od početka', kaže Jasna.

Za ulazak u takvu investiciju, Jasna se nije ni malo dvoumila. Oduvijek ju je, kaže,  privlačila ljepota podunavskog kraja, erdutskih vinograda,  a tu je bila i sveprisutna želja da se bavi nekim radovima vezanim uz zemlju. 'Naravno da to nije bilo jednostavno', priznaje Jasna jer je morala voditi računa o svemu, od vinograda, izgradnje vinarije, enološkog vođenja cjelokupne proizvodnje vina do marketinga, prodaje i razvoja distribucijskih kanala, što je tražilo maksimalan angažman. Problema je bilo, početničkih grešaka također, no upornim radom i učenjem Jasna je stasala u vrsnu vinarku. Znatiželja i sklonost eksperimentiranju i inovacijama u proizvodnji vina, urodili su plodom. Njena vina su prepoznata i priznata, kako od potrošača, tako i od vrsnih stručnjaka u vinarstvu. Osvojila je brojna domaća i inozemna priznanja, a prošle godine dodijeljena joj je posebna nagrada Vinskih zvijezda za drugo i treće najbolje ocijenjeno bijelo vino u Hrvatskoj (Antunović Graševina Premium i Antunović Chardonnay Premium sur lie).

Na pitanje kako je sudjelovati, kao žena, na natjecanjima, s obzirom na to da se proizvodnja vina smatra više muškim poslom, Jasna odgovara profesionalno, kao svaki zaljubljenik u svoj posao.

'Tržište je globalnog karaktera i kad su vina u pitanju. Ne poznaje spol i dob, svi smo u jednakoj poziciji, u konkurenciji jedni s drugima. Muški ili ženski rod je tu nebitan. No, žena kao žena, unosi u svoj posao i dio svog šarma, ženstvenosti, pa se sve to nekako djeluje kao jedna mekša i toplija priča… i ta nota se prepoznaje i u vinima', kaže Jasna. Napominje da je do sada uvijek imala podršku svojih muških kolega, koji su joj bili motivacija i inspiracija. No tvrdi da ne izostaje ni podrška kolegica koje su na vinskoj sceni itekako prisutne, kako po pitanju enologije, tako i u drugim područjima vezanim za vinograde i vina.

'Vinski sektor zahtjeva osobitu senzibilnost, odgovornost, kreativnost, brižnost. Jedan majčinski odnos prema proizvodu koji se prati od početka nastajanja do kraja i u njega se usađuju sva ljubav i briga. U to moraš ugraditi sebe, a upravo taj ženski faktor s tim suptilnim elementima i težnjom ka krajnjoj harmoniji u proizvodu, životu i svemu, odražava se i u vinskoj priči, što osobno doživljavam kao neku prednost nad muškim proizvođačima vina. Možda u narednih desetak ili petnaestak godina dođe i do prevage jer ovo je sektor koji baš traži ženski osjećaj', kaže Jasna.

Svoju strast Jasna Antunović pretvorila je u uspješan biznis kojim se vinula u vinarske visine. No tu se ne zaustavlja, već i dalje uporno radi na realizaciji svoje vizije. Izgrađenu modernu vinariju, kapaciteta 75.000 i kušaonicu u tradicijskom slavonskom stilu, ove godine uspješno je dogradila i dodatno opremila sredstvima iz europskog projekta pod nazivom Investicije u vinarije i marketing vina u RH.

'Time su dodatno prošireni kapaciteti za skladištenje i punjenje vina te tehnološki podignuti standardi primarne prerade grožđa i finalizacije po mjerilima definiranim propisima Europske unije', kaže vinarka Jasna.

Novac iz EU omotnice među prvima iskoristit će upravo hrvatski vinari, a u pet godina stoji im na raspolaganju ukupno 57 milijuna eura nepovratnih potpora.

Jedan dio europskih sredstava, Vinarija Antunović iskoristit će i za promidžbu svojih vina, probijanje na bosansko-hercegovačko i druga tržišta trećih zemalja.

'Daljnje razvijanje više neće biti u vinarskom, vinogradarskom smislu, veličine površina, nego u razvijanju priče u nekom širem kontekstu ugostiteljstva, udruga, zadruga, vinskog proboja, brendiranja hrvatskog vina, gdje je ženska ruka vrlo bitna, kroz Graševinu Croaticu i našu erdutsku vinariju', kaže Jasna.

Raduje se jer će joj se po završetku agronomskog studija, u vođenju vinarije pridružiti sin Branimir, ponosno nam je istaknula.

Tako će se stoljetna tradicija obitelji Antunović nastaviti i u sljedećem naraštaju, na zadovoljstvo sadašnjih i budućih ljubitelja njenih vina.