novi kalendar

Jedan državni praznik manje? Akademik Rudolf objasnio nam je što je pet veterana predložilo Plenkoviću

  • Autor: Silvana Srdoč
  • Zadnja izmjena 28.06.2019 12:37
  • Objavljeno 28.06.2019 u 12:03
Davorin Rudolf

Davorin Rudolf

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletic/PIXSELL

U jeku promjena vezanih uz državne blagdane, premijer Andrej Plenković primio je u srijedu petero javnih djelatnika predvođenih akademikom Davorinom Rudolfom, koji su mu uručili i obrazložili svoj prijedlog da se 25. lipnja umjesto kao Dan državnosti obilježava kao Dan neovisnosti Republike Hrvatske. To bi značilo da se gubi neradni dan 8. listopada, kada se po aktualnom kalendaru obilježava Dan neovisnosti. Premijer ima dovoljno vremena da razmotri tu inicijativu jer će prijedlog izmjena Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u proceduru ići najesen

Akademici Ivan Aralica, Dubravko Jelčić i Davorin Rudolf, saborski zastupnik Miroslav Tuđman i ekonomist Đuro Njavro predložili su u srijedu Vladi i Saboru da se 25. lipnja proglasi Danom neovisnosti. Tog dana 1991. godine u 20 sati navečer, kako je Rudolf objasnio za tportal, proglašena je samostalna i neovisna Republika Hrvatska, nova država u europskoj zajednici i donesena su dva temeljna dokumenta na kojima ona počiva: Ustav i Ustavna odluka o samostalnosti i suverenosti RH.

'Taj datum je izuzetno važan jer je do toga dana ovdje bila Jugoslavija, jugoslavenski pravni sustav i zakoni. Samo Dan neovisnosti ima pravne učinke', ističe Rudolf, ilustrirajući važnost ove inicijative time što nije svejedno od kojeg bi se datuma, primjerice, od Srbije tražile reparacije počinjene ratne štete. 'To je taj dan. I svugdje u svijetu se tako slavi: Francuzi slave pad Bastille, Amerikanci donošenje svoje Deklaracije o neovisnosti', kaže Rudolf, bivši hrvatski veleposlanik i šef diplomacije.

  • +9
  • +6

Povodom Dana neovisnosti položeni vijenci na groblju Mirogoj

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Prijedlog ove peteročlane skupine s obrazloženjem u pisanoj formi predan je premijeru Plenkoviću, a on je navedene argumente saslušao s pažnjom, kaže Rudolf, nadajući se da će inicijativa uroditi plodom u okviru izmjene Zakona o blagdanima.

SPAJANJE PRAZNIKA

I Šeks na istom tragu

Na istom tragu već godinama je HDZ-ov veteran Vladimir Šeks. On je još 2015. za tportal kazao da bi trebalo uvesti temeljni nacionalni praznik kao što ga imaju brojne zemlje poput SAD-a i Francuske.

'Dakle, jedan dan koji bi sadržavao sve glavne značajke bitne za hrvatsku povijest – za državnost, za neovisnost, za suverenost. Ostali dani mogu biti određeni spomendani. Dakle, 30. svibnja trebao bi biti Dan državnosti, a 25. lipnja i 8. listopada neka se spoje u jedan dan – Dan neovisnosti', poručio je Šeks. 

Povratak obilježavanja Dana državnosti na 30. svibnja, umjesto aktualnog 25. lipnja, premijer Andrej Plenković najavio je još u svibnju, na središnjem predizbornom stranačkom skupu u dvorani Dražena Petrovića, u društvu njemačke kancelarke Angele Merkel, EPP-ovog špicenkandida Manfreda Webera i 6.000 HDZ-ovaca.

'Zajedno sa svima vama, prisjećam se našeg prvog predsjednika doktora Franje Tuđmana koji na jednom jedinom pravom danu hrvatske državnosti, 30. svibnja 1990…', rekao je Plenković, prekinut ovacijama okupljenih.

Iduće jutro, poručio je da je identifikacija sa datumom 30. svibnja - simbolikom konstituiranja tada prvog demokratski izabranog Sabora i govorom predsjednika Tuđmana - snažnija u emocionalnom smislu i u sjećanju većine hrvatskih ljudi. 'Čini mi se da je to nešto što bi većina Hrvata htjela', kazao je Plenković.

Potom je i HDZ je na svojoj službenoj Facebook stranici, četiri dana uoči izbora za Europski parlament, otvoreno najavio da će vratiti obilježavanje Dana državnosti na 30. svibnja. I konačno, u srijedu nakon Dana državnosti premijer je ustvrdio da državne blagdane treba 'pojednostaviti' i najavio da se prijedlog promjene šalje u rujnu.

'Ankete pokazuju da ljudi jako slabo znaju detalje i razliku između Dana neovisnosti, Dana državnosti i Dana Hrvatskog sabora. Moramo napraviti pojednostavljenje i vezati se za jedan datum koji će biti nacionalni dan. Naše je mišljenje da je 30. svibnja u tom pogledu puno primjereniji', rekao je premijer u emisiji Hrvatskog radija 'A sada Vlada', dodajući da se mlađa generacija, bez sjećanja na događaje iz 1990. i 1991. godine, vrlo teško indetificira s danima koji se obilježavaju van školskog kalendara.

Ujedno, Plenković je poručio da se ne bi povećavao broj neradnih dana jer treba gledati na produktivnost, ekonomiju i budućnost, iako su neradni dani važni za balans između posla i obitelji.

Poput aktualnog Dana državnosti 25. lipnja, i Dan neovisnosti 8. listopada neradni je dan koji se obilježava od 2001. godine. Na taj dan 1991. godine, Sabor je donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza RH s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, utvrđujući da Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.

2019.

Neradni dani i državni praznici

  • 01. 01. Nova godina
  • 06. 01. Bogojavljanje ili Sveta tri kralja
  • 21. 04. Uskrs
  • 22. 04. Uskršnji ponedjeljak
  • 01. 05. Praznik rada
  • 20. 06. Tijelovo
  • 22. 06. Dan antifašističke borbe
  • 25. 06. Dan državnosti
  • 05. 08. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja
  • 15. 08. Velika Gospa
  • 08. 10. Dan neovisnosti
  • 01. 11. Dan Svih svetih
  • 25. 12. Božić
  • 26. 12. Sveti Stjepan

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!