SRAZ DORH-A I MUP-A

Je li sukob u SDP-u poremetio rad represivnog sustava?

  • Autor: Ivica Kruhoberec
  • Zadnja izmjena 11.06.2014 11:49
  • Objavljeno 11.06.2014 u 10:41
Mladen Bajić između Dinka Cvitana i Ranka Ostojića

Mladen Bajić između Dinka Cvitana i Ranka Ostojića

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek/PIXSELL

Jesu li se sukobi unutar SDP-a počeli odražavati i na rad institucija represivnog sustava, odnosno jesu li se i one uključile u stranačko razračunavanje vezano uz Slavka Linića? Za neke, poput odvjetnika Antu Nobila, ne bi trebalo biti dvojbe oko sraza DORH-a i MUP-a uslijed politizacije policije, no ima i njegovih kolega, također odvjetnika i bivših visokih dužnosnika, koji (zasada) ne daju tako oštru ocjenu zadnjih javnih istupa represivnih institucija, iako i oni jasno ukazuju na to tko može biti podložniji utjecaju izvršne vlasti

Dojam o srazu DORH-a i MUP-a, odnosno Ravnateljstva policije, stvorila su njihova priopćenja koja su odaslali, slučajno ili ne, svega dan uoči sjednice Glavnog odbora SDP-a na kojoj je iz stranke isključen bivši ministar financija. Najprije je USKOK imao potrebu obavijestiti javnost da 'provedenim kriminalističkim istraživanjem navodnih nezakonitosti i pogodovanju društvu Facta Vera d.o.o. u suvlasništvu Branka Šegona, bivšeg pomoćnika ministra financija, u postupku odobravanja kredita od strane HBOR-a nisu utvrđeni elementi kaznenog djela'. Nakon toga oglasilo se Ravnateljstvo policije koje je ukazalo na to da je od USKOK-a zaprimilo četiri zahtjeva za poduzimanjem određenih radnji u vezi slučaja Šegon. PNUSKOK je, kako je upozoreno, dostavio posebna izvješća USKOK-u vezano uz tri zahtjeva, a što se tiče 'četvrtog zahtjeva, kojeg je policija zaprimila 15. svibnja 2014. godine, još uvijek provodi kriminalističko istraživanje'.

S obzirom na vrijeme i slijed objavljivanja, ova objašnjenja postala su povod za ocjene da se politički sukob počeo odražavati i na rad institucija represivnog sustava, a posebice ocjena da je rad policije ispolitiziran, iako je Ravnateljstvo policije zapravo samo ukazalo na to da još nije završilo posao koji je dobilo od USKOK-a, odnosno da na konačni zaključak treba još pričekati.

'I mene je začudilo ovakvo objavljivanje priopćenja. Postoje protokoli o suradnji Državnog odvjetništva i policije tijekom pretkaznenog i kaznenog postupka iz kojeg je jasno da DORH daje naloge policiji i odlučuje o pokretanju kaznenog postupka. Dakle Odvjetništvo i policija moraju surađivati, ali DORH je taj koji je stubu više. Ako je mišljenje policije drugačije od onog Državnog odvjetništva koje smatra da nema elemenata kaznenog djela, onda policija može pismeno izraziti drugačiji stav i o tome obavijestiti glavnog državnog odvjetnika, ali stav DORH-a taj je koji je obvezan za policiju. Stoga, ako je DORH odustao od kaznenog progona, postavlja se pitanje na osnovi čega policija nastavlja rad', upozorava odvjetnica Vesna Škare Ožbolt, bivša ministrica pravosuđa.

Odvjetnik Krunoslav Olujić, nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda i predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost, veli da nije osobito pratio poteze policije i Državnog odvjetništva uoči subotnjeg okupljanja SDP-ovaca.

'Međutim ako znamo da je MUP dio izvršne vlasti i ako je na njegovom čelu ministar kojeg imenuje predsjednik Vlade te potvrđuje Hrvatski sabor, odnosno da ministar odgovara predsjedniku Vlade i većini u Saboru, onda je više nego jasno gdje je moguć utjecaj izvršne vlasti', naglašava Olujić.

Nasuprot tome, kako dodaje, DORH je samostalno i neovisno pravosudno tijelo, i to organizacijski i personalno, jer njegove glavne kadrove bira Državnoodvjetničko vijeće na prijedlog glavnog državnog odvjetnika.

'Doduše, glavnog državnog odvjetnika bira većina u Saboru na prijedlog Vlade. Dakle radi se o političkoj odluci barem jednim dijelom. Uz to, Ministarstvo pravosuđa kao dio izvršne vlasti obavlja upravne i stručne poslove za sudove i državna odvjetništva, kao što je briga za materijalne uvjete i organizacija edukacija, pa se i tu eventualno može govoriti o posrednom utjecaju', ukazuje Olujić.

Nekadašnji predsjednik Vrhovnog suda i predstojnik UNS-a upozorava da je Ustavom utvrđena trodioba vlasti, odnosno suradnja i nadzor državnih tijela razrađeni su nižim pravnim aktima.

Konflikt na razini DORH - MUP

Iskrenje na relaciji Državnog odvjetništva i policije praćeno medijskim napisima da netko od te dvije institucije ključne za borbu protiv kriminala i korupcije ne radi dobro svoj posao nije ništa novo u hrvatskoj zbilji. Svojedobno su Tomislav Karamarko kao ministar policije i Mladen Bajić kao glavni državni odvjetnik jedan na drugog prebacivali krivicu zbog propalih istraga. Podsjetimo, 2011. to je posebno došlo do izražaja nakon što je propalo uhićenje Antuna Crlenjaka i Davora Vlajčevića zbog navodnih malverzacija u slučaju Kamensko. Zatim je nakon godinu i pol istrage odbačena policijska prijava protiv riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela i drugih u slučaju Tržnice. Tužitelji su tada smatrali da policija nije dobro obavila posao. Osim toga, policija i tužiteljstvo međusobno su se optuživali zbog curenja informacija iz velikih korupcijskih istraga u medije.

'U bivša, komunistička vremena, imali smo jedinstvo vlasti koje se ogledalo i kroz koordinacijske sastanke na kojima su se okupljali tužitelj, načelnik policije i istražni sudac koji su odlučivali gotovo o svemu. Takvih pokušaja bilo je i 90-ih, kada sam bio predstojnik UNS-a i na čelu Vrhovnog suda, a sve u skladu s Tuđmanovim uvjerenjem da su sva tijela državne vlasti dužna provoditi jedinstvenu državnu politiku koju zapravo utvrđuje on mijenjanjem dužnosnika i zakona. Tome sam se usprotivio, što je izazvalo posljedice. I danas postoje koordinacije, ali bez sudaca, pa se sastaju samo policija i državni odvjetnici. Prema zakonu, postoji subordinacija jer policija je dužna postupati po nalogu USKOK-a i DORH-a, a ne obratno. No kakav će biti njihov rad i suradnja, to dobrim dijelom ovisi o ljudima koji u njima rade - hoće li se, primjerice, miješati tamo gdje ne bi trebali, kao što je rad sudbene vlasti', upozorava Olujić.

Jesu li unutar represivnih institucija neki odstupili od profesionalnog rada zbog pritisaka ili kalkulacija uslijed razmimoilaženja unutar SDP-a?
Iako se tu prije svega misli na policiju zbog položaja utvrđenog zakonom, ipak je teško ne zamijetiti da je USKOK odaslao priopćenje vezano uz HBOR-ov kredit poduzeću Facta Vera svega dan uoči sudbonosnog skupa za Linića.

'Termin objave? Pa bilo kada da nešto objavite, uvijek je to za nekoga zgodno, odnosno nezgodno vrijeme. Sjetite se samo što je DORH objavio uoči parlamentarnih izbora', odgovara bivša ministrica pravosuđa napominjući da će osnovanost optužbi za politizaciju i zlouporabu represivnog aparata, a posebice policije, biti jasnija nakon što saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost istraži navode bivšeg ministra financija.


Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!