Ova neobična životinja ulovljena je tijekom sportskog ribolova uz obalu Kostarike, nedaleko od Nacionalnog parka Tortuguero, na dubini od 37 metara. Mjerila je više od dva metra, a svojim se izgledom značajno razlikovala jer nije bila tipične smeđe boje, karakteristične za ovu vrstu, prenosi Independent.

Prema istraživačima, neobična boja morskog psa posljedica je ksantizma, poznatog i kao ksantokroizam, rijetkog stanja koje uzrokuje stvaranje prekomjernih žutih ili zlatnih tonova na koži životinja zbog nedostatka crvenog pigmenta.

Do sada ovakvo stanje nije zabilježeno kod hrskavičnih riba, skupine u koju spadaju morski psi i raže, na području Kariba.

Osobine albinizma

Morski pas je osim toga pokazivao osobine albinizma, što je uključivalo upečatljivo bijele oči. Inače, morski psi dadilje imaju prirodnu smeđu boju kože, a ona im omogućuje kamufliranje na morskom dnu. Suprotno tome, jarko narančasta koža ili bijele oči čine ih uočljivijima i ranjivijima u prirodnom okruženju, u kojem ih grabežljivci lakše primjećuju.

Za razliku od većine drugih morskih pasa, koji moraju neprestano plivati da bi osigurali protok vode preko škrga i time disali, morski pas dadilja ima posebnu bukalnu pumpu. Ta mu anatomska prilagodba omogućuje disanje i u mirovanju, bez potrebe za neprekidnim plivanjem.

Iako neki istraživači tvrde da životinje pogođene ksantizmom imaju niže stope preživljavanja, znanstvenici naglašavaju da ovaj primjer možda dokazuje suprotno. Njegovo otkriće otvara i nova pitanja o genetskom sastavu lokalne populacije morskih pasa u toj regiji.

Ksantizam je obično povezan s genetskom mutacijom, no stručnjaci ističu da i drugi čimbenici, poput prehrane, mogu značajno utjecati na pigmentaciju.

'Potrebna su dodatna istraživanja da bi se ispitali potencijalni genetski ili okolišni čimbenici koji utječu na ovu rijetku anomaliju u pigmentaciji kod morskih pasa', istaknuli su istraživači.

Izuzetno rijetka pojava

U životinjskom carstvu ksantizam se smatra izuzetno rijetkom pojavom, a potvrđeni slučajevi do sada su zabilježeni tek kod nekoliko vrsta riba, gmazova i ptica. Kod slatkovodnih riba to se stanje manifestira jarko žutom bojom, a kod ptica, primjerice papiga i kanarinaca, zabilježena su zlatna pera. Povremeno su uočena i izvješća o zmijama i gušterima s neobično žutim tonovima tijela.

Zanimljivo je da postoji i suprotno stanje, poznato kao aksantizam, koje se očituje nedostatkom žutog pigmenta, čime životinje dobivaju jednako neobične, ali potpuno drugačije nijanse boja.