Takav potez mogao bi predstavljati najveću izraelsku kopnenu invaziju na sjevernog susjeda od rata 2006. godine te Libanon gurnuti u samo središte sve šire eskalacije sukoba između Izraela i Irana, objavio je portal Axios.

‘Učinit ćemo ono što smo učinili u Gazi’, rekao je jedan visoki izraelski dužnosnik, aludirajući na rušenje zgrada za koje Izrael tvrdi da ih Hezbolah koristi za skladištenje oružja i pokretanje napada. Operacija takvog opsega mogla bi dovesti do dugotrajnije izraelske vojne prisutnosti u južnom Libanonu. Libanonska vlada pritom izražava duboku zabrinutost da bi novi rat mogao dodatno devastirati već teško pogođenu zemlju.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa podupire veliku izraelsku operaciju usmjerenu na razoružavanje Hezbolaha, ali istodobno vrši pritisak na Izrael da ograniči štetu libanonskoj državnoj infrastrukturi te potiče izravne pregovore između Izraela i Libanona o mogućem poslijeratnom sporazumu.

Preokret nakon masovnog napada

Prema riječima izraelskih dužnosnika, vlada premijera Benjamina Netanyahua još je donedavno pokušavala izbjeći eskalaciju u Libanonu kako bi zadržala fokus na Iranu. No to se promijenilo u srijedu, kada je Hezbolah lansirao više od 200 projektila u koordiniranom napadu s Iranom, koji je istodobno ispalio desetke vlastitih projektila.

‘Prije ovog napada bili smo spremni na primirje u Libanonu, ali nakon toga više nema povratka - slijedi masovna operacija’, rekao je visoki izraelski dužnosnik.

Pojačane snage na granici

Izraelske obrambene snage (IDF) od početka iransko-izraelskog sukoba drže tri oklopne i pješačke divizije na granici s Libanonom, a dio kopnenih snaga posljednja dva tjedna provodi ograničene upade preko granice. U petak je IDF objavio da šalje dodatna pojačanja na granicu i mobilizira nove rezerviste uoči šire kopnene operacije.

‘Cilj je zauzeti teritorij, potisnuti Hezbollahove snage sjevernije od granice te uništiti njihove vojne položaje i skladišta oružja u selima’, rekao je izraelski dužnosnik.

Hezbolah: ‘Nema rješenja osim otpora’

Vođa Hezbollaha Naim Qassem u petak je poručio da diplomatski napori libanonske vlade nisu uspjeli osigurati suverenitet zemlje ni zaštititi civile.

‘Zato nema rješenja osim otpora’, rekao je Qassem. ‘Kada neprijatelj prijeti kopnenom invazijom, poručujemo mu: to nije prijetnja, nego zamka u koju će upasti. Svaki napredak kopnene invazije omogućit će borcima otpora da ostvaruju dobitke u bliskim sukobima s neprijateljem.’

Masovna evakuacija civila

IDF je izdao naredbe za evakuaciju širom južnog Libanona, ali i za sela i gradove sjeverno od rijeke Litani, što dosad nije bio slučaj. Upozorenja su poslana i stanovnicima južnih predgrađa Bejruta, uporišta Hezbolaha. Od početka sukoba raseljeno je oko 800 tisuća libanonskih civila. Poginule su najmanje 773 osobe, među njima velik broj civila.

Američki dužnosnici navode da je Trumpova administracija od Izraela zatražila da tijekom operacije ne bombardira međunarodnu zračnu luku u Bejrutu niti drugu ključnu libanonsku državnu infrastrukturu. Izrael je, tvrde isti izvori, pristao poštedjeti zračnu luku, ali nije dao jamstva za zaštitu ostale infrastrukture. U petak je IDF bombardirao most u južnom Libanonu za koji tvrdi da ga Hezbolah koristi za premještanje ljudi i oružja.

Jedan izraelski dužnosnik poručio je da će se o pojedinim ciljevima konzultirati s Washingtonom. ‘Smatramo da za ovu operaciju imamo punu potporu Sjedinjenih Država’, rekao je za Axios. Američki dužnosnik dodao je: ‘Izraelci moraju učiniti ono što smatraju nužnim kako bi zaustavili Hezbolahovo granatiranje.’

Mogući pregovori o kraju rata

Libanonska vlada posljednjih je dana signalizirala spremnost na izravne pregovore s Izraelom o uvjetima primirja, i to odmah i bez preduvjeta.

Izvori tvrde da američka administracija želi iskoristiti te razgovore kako bi postavila temelje za širi sporazum kojim bi se formalno okončalo ratno stanje između Izraela i Libanona. Inače, taj sukob formalno traje još od 1948. godine.