Pravo glasa na općim izborima u Bosni i Hercegovini 4. listopada imat će nešto više od 3,4 milijuna registriranih birača, objavili su u četvrtak iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP).
Birački je popis zaključen sa stanjem kakvo je bilo 20. kolovoza, a odnosi se na osobe koje su tada imale važeću osobnu iskaznicu. Na temelju tog dokumenta provodi se automatski upis u birački popis.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, BiH imala nešto više od 3,5 milijuna stanovnika. Novog popisa od tada nije bilo jer o njegovoj provedbi nije bilo političke suglasnosti, ali demografi upozoravaju kako su zemlju u međuvremenu napustile tisuće njezinih stanovnika pa stvarni broj žitelja BiH, kao i onih koji su u međuvremenu odselili i žive u inozemstvu, nitko ne zna.
Postoji procjena da BiH godišnje gubi barem 25 tisuća stanovnika, što je navedeno u dokumentu “Okvir suradnje za održivi razvoj između BiH i UN-a za razdoblje 2026.-2030." koji je predstavljen u srpnju ove godine.
O čemu se odlučuje
Građani BiH s biračkim pravom 4. listopada izravno će odlučivati o novom sastavu tročlanog Predsjedništva BiH, zastupnicima u Zastupničkom domu državnog parlamenta i u entitetskim parlamentima - Zastupničkom domu Federacije BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Izravno će birati i predsjednika RS-a zastupnike u skupštinama deset županija Federacije BiH.
Najvažnija novost ovogodišnjih izbora je uvođenje novih tehnologija koje bi trebale osigurati potpunu regularnost procesa glasanja i utvrđivanja izbornih rezultata.
Glasači će po prvi pit biti identificirani elektronički otiskom prsta, a svoje će glasačke listiće skenirati što će zajamčiti bržu objavu izbornih rezultata, ali i dvostruku kontrolu jer će se ti listići brojati i ručno kao i ranije.
Dio političkih stranaka i njihovih lidera osporava utemeljenost uvođenja novih tehnologija uz tvrdnje kako će one usporiti proces glasanja i omogućiti manipulacije, u čemu su najglasniji Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i lider te stranke Milorad Dodik.
SIP BiH na sjednici održanoj u četvrtak zbog toga je izrekao novčanu kaznu SNSD-u od dvije i pol tisuće eura, a Dodiku je nalažio da ukloni objavu kojom unaprijed dovodi u pitanje regularnost prestojećih izbora.
Zbog sličnih izjava pokrenut je postupak utvrdđivanja odgovornoisti državnog ministra vanjske trgovine Staše Košarca i zamjenika predsjedatelja Doma naroda parlamenta BiH Nikole Špirića. Obojicu je na tu dužnost postavio Dodik.