'pogled odozgo'

Ivana Maletić objasnila zašto ide u Luksemburg i što famozni revizorski sud EU-a zapravo radi

22.02.2019 u 19:04

Bionic
Reading

Europarlamentarka Ivana Maletić (HDZ) sa zadovoljstvom je prihvatila kandidaturu za hrvatskog člana revizorskog suda Europske unije u mandatnom razdoblju od 2019. do 2025. godine, s prvim radnim danom 15. srpnja. Na novu visoku dužnost u sustavu Europske unije, koja podrazumijeva i njezin oproštaj s Europskim parlamentom, predložila ju je Vlada na jučerašnjoj sjednici, a Maletić za tportal otkriva da je kandidaturu inicirala ona sama

'To je bila moja ideja. Kada se poveo razgovor o isteku mandata gospodinu Matesu (Neven Mates, aktualni hrvatski član Europskog revizorskog suda, op.a.), izrazila sam interes. To je velik korak u mojoj profesionalnoj karijeri i nastavak rada na onome što me izrazito zanima', kaže Ivana Maletić (45), ekonomska stručnjakinja s višegodišnjim iskustvom u području javnih financija, proračuna i europskih fondova.

Imajući u vidu njezinu biografiju i izbornu proceduru, kandidatura će proći glatko. Članove Europskog revizorskog suda sa sjedištem u Luksemburgu predlažu matične države članice te ih, nakon savjetovanja s Europskim parlamentom, imenuje Vijeće. Članovi se imenuju na obnovljivi mandat od šest godina, a svoju dužnost moraju obavljati potpuno neovisno i u općem interesu Europske unije.

Ivana Maletić veoma je aktivna članica Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku i zamjenska članica Odbora za proračun, Odbora za regionalni razvoj i Odbora za porezna pravila Europskog parlamenta. Radila je na politikama EU-a, na europskom semestru, bila je izvjestiteljica za program reformi, a sva ta područja obuhvaćena su opsegom posla Europskog revizorskog suda, tzv. zaštitnika financija Europske unije.

OBITELJSKA SELIDBA

Vrtoglava plaća

Osnovna mjesečna plaća člana Europskog revizorskog suda iznosi 21.837 eura bruto, a oporezuje se po propisima EU-a. Na osnovnu plaću idu i određeni dodaci, ovisno o pojedinačnim životnim situacijama i obiteljskim okolnostima svakog člana. Ivana Maletić potvrdila je da će se u Luksemburg doseliti i njezina obitelj, a ona i suprug imaju troje djece.

'Obitelj se seli sa mnom u Luksemburg i to će biti ta velika promjena. Da, život nam se drukčije formira, iako i dalje planiram provoditi određeno vrijeme u Hrvatskoj, ali možda će biti čak i jednostavnije u odnosu na ova stalna putovanja. Premda, i ubuduće će biti dosta putovanja jer se ide i u misije po državama', kaže Maletić.

'Revizorski sud zapravo ocjenjuje učinkovitost i zakonitost namjenskog korištenja novca EU-a i to će mi dati pogled odozgo na cijeli sustav, potpuno novu perspektivu. Naravno, važno je i za Hrvatsku da ima ljude s takvim znanjima i širinom', konstatira Maletić.

U Europski parlament stigla je nakon prvih EU izbora 2013. godine, s time da kontinuirano objavljuje stručne i znanstvene radove, piše knjige iz područja javnih financija te sudjeluje u istraživačkim projektima. 'Ovo će sad biti mjesto na kojem je to itekako potrebno i važno', kaže HDZ-ova članica EU parlamenta.

>>>Europski revizorski sud: EU nenamjenski potrošio 3,3 milijarde eura iz proračuna

Hoće li na svojoj novoj, revizorskoj dužnosti možda doći u iskušenje da Hrvatskoj ponekad 'progleda kroz prste'?

'I u našem sustavu, za vrijeme pretpristupnih pregovora, bila sam nacionalni dužnosnik za ovjeravanje, zadužena za namjensko, pravovremeno i zakonito korištenje sredstava EU-a u Hrvatskoj. Uspostavljala sam taj sustav i postavljala sam se prema svim lokalnim jedinicama i korisnicima jednako, a tako će biti i sada, samo s druge razine, prema državama članicama. Kazne za nepravilnosti su definirane i one će se primjenjivati, ali naravno da ću uvijek pokušati educirati i Hrvatsku i sve druge države članice jer nam je cilj da svi budemo što bolji i uspješniji', najavljuje Maletić.

Europski revizorski sud Izvor: Društvene mreže / Autor: Europski revizorski sud

Odlaskom na novu dužnost Maletić oslobađa mjesto na stranačkoj listi za euroizbore, a o svom eventualnom nasljedniku ili nasljednici ne želi spekulirati: 'O imenima se uopće nije razgovaralo, tako da ne znam što će biti na kraju. Vjerujem da premijer ima neki svoj strateški plan po tom pitanju.'

Njezin prethodnik u Europskom revizorskom sudu Neven Mates imao je prilično nezgodan start. Tom iskusnom ekonomskom stručnjaku, koji je velik dio svoje karijere proveo na visokim funkcijama u Međunarodnom monetarnom fondu, na samom početku mandata Europski parlament predložio je zamrzavanje 1,8 milijuna eura za plaće i troškove ureda. Takav amandman na proračun podnijeli su zastupnici Jan Mulder (liberali) i Ingeborg Graessle (EPP), nezadovoljni time što Mates nije poštovao svoju najavu da će u slučaju ako ne dobije potporu EP-a povući svoju kandidaturu.

Europarlamentarac Tonino Picula (SDP) tada je stao na Matesovu stranu, naglašavajući da bi Odbor za proračunski nadzor EP-a trebao 'prije svega procjenjivati stručnost bilo kojeg kandidata, a ne ga pod svaku cijenu dovoditi u prostor odmjeravanja odnosa snaga s drugim institucijama Europske unije'.

>>>Europski revizori oprali Hrvatsku zbog zapošljavanja mladih, evo što nam sve zamjeraju

Preko Matesovih leđa lomila su se koplja oko nadležnosti EP-a i Vijeća EU-a u procesu imenovanja članova Europskog revizorskog suda, a Vijeće je imenovalo Matesa unatoč negativnom mišljenju EP-a. Problem je bio u tome što je Mates tijekom saslušanja u EP-u na pitanje bi li povukao kandidaturu ako bi ga EP odbio kao kandidata odgovorio da vjerojatno bi, ali da bi pažljivo razmotrio karakter primjedbi. Europarlamentarci su to protumačili kao nedovoljno poštivanje institucije EP-a, a Mates im se naknadno ispričao i objasnio da je tadašnji premijer Zoran Milanović tražio od njega da se ne povuče iz postupka.

Ivana Maletić podsjeća da je taj hrvatski slučaj bio svojevrsni presedan i tvrdi da bi ona u slučaju negativnog mišljenja EP-a u svakom slučaju odustala od kandidature.

MISIJA I ULOGA

Čuvar financija Europske unije

Europski revizorski sud osnovan je radi revizije financija EU-a. Polazišne su točke za revizijske aktivnosti proračun i politike EU-a, prvenstveno u područjima vezanima uz rast i zapošljavanje, dodanu vrijednost, javne financije, okoliš i klimatske promjene. Sud provodi reviziju prihodovne i rashodovne strane proračuna EU-a.

Cilj je tog suda sastavljati kvalitetna revizijska izvješća koja su jasna, relevantna i pravovremena, koja se temelje na postojanim kriterijima i čvrstim dokazima, koja se bave pitanjima od interesa za sve dionike te se stoga smatraju važnim i utjecajnim dokumentima. Publikacije Suda uključuju godišnja izvješća, posebna godišnja izvješća, tematska izvješća, mišljenja i pisana očitovanja.

Dok se Europa suočava sa sve većim izazovima i pojačanim pritiskom na svoje javne financije, uloga Europskog revizorskog suda sve je važnija. Sud upozorava na rizike, pruža jamstva i smjernice tvorcima politika EU-a o tome kako poboljšati upravljanje javnim financijama te vodi računa o tome da građani EU-a znaju kako se troši njihov novac. Na taj način Sud doprinosi jačanju demokratskog legitimiteta i održivosti Europske unije, piše na internetskim stranicama tog suda.