Prvi put nakon pet godina pojavivši se u javnosti lani u listopadu, vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Huseini Hamenei poslao je nepopustljivu poruku. 'Izrael neće dugo trajati', rekao je desecima tisuća pristaša u džamiji u Teheranu tijekom propovijedi. 'Moramo se suprotstaviti neprijatelju dok jačamo svoju nepokolebljivu vjeru', poručio je 84-godišnji ajatolah okupljenima.

Nekoliko dana ranije Izrael je ubio Hasana Nasralu, dugogodišnjeg glavnog tajnika Hezbolaha, bacivši bombe na sjedište militantnog islamističkog pokreta u Bejrutu. Atentat je za Hameneija bio osobni udarac jer je Nasralu desetljećima poznavao.

Izraelska zračna ofenziva protiv Irana, započeta u petak, još je jedan takav udarac. Potaknula je još veći prkos Teherana te salvu projektila i dronova prema Tel Avivu, no čini se da ništa od toga neće zaustaviti izraelske napade, piše The Guardian.

Put do vrhovne vlasti

Hamenei je rođen u skromnoj obitelji u Mašhadu, istočnom iranskom svetom gradu. Iako je potekao iz nižeg klerikalnog sloja, uskoro je postao ključna figura u iranskoj revolucionarnoj politici. U ranim 1960-ima je kao mladi student u Komu postao sljedbenik ajatolaha Homeinija, čiji će radikalni islamizam oblikovati njegovu ideologiju. Protiveći se vlasti Mohamada Reze Pahlavija, ove političke ideje dovele su ga do tajnih misija i organiziranja mreže islamističkog aktivizma, čime je postao ključni igrač opozicije šahu.

Tijekom 1970-ih aktivno je sudjelovao u proturežimskim akcijama, a nakon pada šahova režima i povratka Homeinija iz egzila, postao je zaštitnik novog revolucionarnog režima. Iako je više puta bio zatvaran, Hamenei je uspješno napredovao unutar radikalnog režima koji je preuzeo vlast 1979. godine, a 1981., nakon pokušaja atentata koji mu je oduzeo funkcionalnost ruke, izabran je za predsjednika Irana.

Poslije smrti Homeinija 1989., Hamenei je izabran za njegova nasljednika, postavši iranski vrhovni vođa. Tijekom tog razdoblja brzo je konsolidirao svoju moć koristeći se reformama u iranskoj političkoj strukturi, a one su omogućile njegovu dominaciju u novim strukturama vlasti. Promjene u ustavu omogućile su mu i to da preuzme ulogu s puno većim ovlastima nego što ih je imao njegov prethodnik.

Konsolidacija moći kroz IRGC i saveznike

Jedan od ključnih faktora vlasti bio mu je Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC), snaga koja je postala aktivističko srce novog režima. Hamenei je znao da mora osigurati potporu ove moćne organizacije, ali i sklopiti različite političke, vojne i ekonomske saveze.

Pritom nije oklijevao koristiti IRGC i druge saveznike da bi učvrstio svoju poziciju, istovremeno eliminirajući političke protivnike. Pod njegovim vodstvom IRGC je postao ključna snaga u održavanju režima, a istovremeno su uspostavili čvrst odnos s islamističkim milicijama u regiji, uključujući Hezbolah u Libanonu, Hamas u Gazi te hutiste u Jemenu.

Vanjska politika: Proširenje utjecaja i sukobi s Izraelom

Vanjska politika Irana pod Hameneijem bila je pragmatična, ali agresivna, usmjerena na širenje utjecaja u cijeloj regiji. Iran je ulagao velike napore u podršku radikalnim militantnim skupinama, koristeći ih kao posrednike za projiciranje moći u susjednim zemljama poput Iraka i Sirije.

Hamenei je bio skeptičan prema nuklearnom dogovoru koji je Iranu omogućio smanjenje međunarodnih sankcija, ali nije se usprotivio njegovu prihvaćanju 2015. godine. Iako se protivi zapadnim utjecajima, podržao je iranske napore da utječu na političke procese u susjednim državama.

Njegova strategija također je bila usmjerena na izraelsku prijetnju, što je kulminiralo višekratnim napadima na tu državu, i širenje iranskog nuklearnog programa. Izrael je tako označen kao 'Mali Sotona', a Sjedinjene Američke Države postale su 'Veliki Sotona'. Hamenei je podržao akcije IRGC-a da iscrpi američke snage u Iraku, uz sve češće izraelske napade na svoju zemlju.

Unutarnji nemiri i represija

Uz svoju agresivnu vanjsku politiku, Hamenei se morao nositi s velikim unutarnjim izazovima. Ekonomija Irana prolazi kroz teške dane, a represivna politika prema ženama, LGBT osobama i vjerskim manjinama stvorila je velik gnjev među građanima.

Valovi nemira u zemlji, koji su eskalirali zbog pogoršanja ekonomskih uvjeta, prisilili su Hameneija da se oslanja na sve veću represiju da bi očuvao vlast. Protivnici režima, koji su se okupljali na velikim prosvjedima 2009. godine, potaknuli su strah od daljnje destabilizacije, a reformisti u zemlji suočeni su s teškim izazovima u ostvarivanju ikakvih promjena.

Hamenei i Osovina otpora

Svi pokušaji reforme u Iranu naišli su na sustavan otpor Hameneijeve politike. On je bio ključan oslonac za Osovinu otpora, koju čine radikalne islamističke skupine, kao što su Hezbolah i Hamas. Ulagao je ogromne resurse u ove grupe, a odnosi s njima bili su ključni za proširenje iranskog političkog utjecaja na Bliskom istoku. No ovi savezi suočavaju se s prijetnjama izraelskih napada, a iranski dogovor s Damaskom doveden je u pitanje padom Bašara al Asada.

Hamenei danas: Bolest i pitanje nasljedstva

Hamenei je danas suočen s velikim izazovima – ne samo zbog političkih nemira i prijetnji iz inozemstva, već i zbog svog zdravlja. Spekulacije o njegovu nasljedniku postale su uobičajene jer njegova dugogodišnja vladavina polako dolazi kraju. Godine su učinile svoje te se suočava s najvećim političkim izazovom svog života.