Izvještaji od srijede, koji govore o evakuaciji nebitnog američkog osoblja i članova njihovih obitelji iz nekoliko zemalja u regiji, uključujući Irak, Bahrein i Kuvajt, bili su popraćeni člankom u Washington Postu. Taj članak citira neimenovane dužnosnike koji sugeriraju da su ovi potezi poduzeti u iščekivanju neposrednog izraelskog napada na Iran.

Izraelska novinska kuća Channel 14 također je izvijestila da se Izrael priprema za veliku operaciju protiv Irana u bliskoj budućnosti.

Ove rastuće napetosti uslijedile su nakon izraelskog pomorskog udara izvedenog u utorak, kojim je gađana vojna imovina Ansar Alaha, člana koalicije Osovine otpora, a koju predvodi Iran. Ova koalicija angažirana je u napadima raketama i bespilotnim letjelicama na Izrael od početka rata između Izraela i palestinskog pokreta Hamas u listopadu 2023. godine.

Pripravnost na višem nivou

Reagirajući na izvještaje, izvor iz Ansar Alaha izjavio je za Newsweek da je skupina podigla pripravnost na viši nivo jer su već 'u suštini u stanju rata s cionističkim neprijateljskim entitetom zbog njegove agresije i opsade Gaze, nakon čega je uslijedila agresija na Jemen. U tom kontekstu, mi smo u stanju stalne pripravnosti i radimo na eskalaciji naših operacija protiv uzurpatorskog entiteta, u pozadini masakra u Gazi i pogoršane humanitarne situacije', izjavio je izvor iz Ansar Alaha.

Prijetnja SAD-u

Izvor je također upozorio Sjedinjene Američke Države u slučaju da nastave s akcijama usmjerenim na tu skupinu ili njezinog iranskog saveznika. 'Također smo na najvišoj razini pripravnosti za bilo kakvu moguću američku eskalaciju protiv nas', rekao je izvor iz Ansar Alaha. 'Svaka eskalacija protiv Islamske Republike Iran također će biti opasna i povući će cijelu regiju u ponor rata.'

'Amerika nema pravo napadati zemlje naše zajednice i naše regije u službi cionističkog neprijateljskog entiteta, a koji je primarna sigurnosna prijetnja regiji', dodao je izvor. 'Svakako nije u interesu američkog naroda da se uključi u novi rat u službi cionističkog entiteta.'

Između diplomacije i rata

Ovaj razvoj događaja dolazi usred novih neizvjesnosti u vezi s tekućim nuklearnim pregovorima između Washingtona i Teherana, a oni su trebali ući u svoju šestu rundu u Omanu u nedjelju.

Očekivalo se da će iranski dužnosnici odbiti trenutnu ponudu SAD-a na sastanku, no glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova, Esmaeil Baghaei, ocijenio je uvjete 'neprihvatljivima' u ponedjeljak.

Istog dana američki predsjednik Donald Trump naznačio je da je dosadašnji odgovor Irana bio 'neprihvatljiv' i upozorio da bi alternativa mogla biti 'vrlo, vrlo strašna'. Trump je također rekao za podcast 'Pod Force One' da postaje 'manje uvjeren' u vjerojatnost postizanja uspješnog dogovora.

Ipak, izvori koje citiraju Axios i CNN sugeriraju da je ponovno obeshrabrio izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da poduzme vojnu akciju protiv Irana, kada su razgovarali u ponedjeljak. Trump je u najmanje dvije prethodne prilike savjetovao izraelskom premijeru da ne pokreće napade na Iran dok su pregovori u tijeku.

Iran: Sporazum bi mogao ubrzo biti postignut

U utorak je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči iznio optimističniji stav o nuklearnim pregovorima. Rekao je da je Trumpovo obećanje da će spriječiti Iran da dobije nuklearno oružje 'zapravo u skladu s našom vlastitom doktrinom i moglo bi postati glavni temelj za dogovor'.

'Dok nastavljamo razgovore u nedjelju, jasno je da je sporazum koji može osigurati kontinuiranu miroljubivu prirodu iranskog nuklearnog programa nadohvat ruke – i da bi mogao biti brzo postignut', izjavio je Arakči, a on predvodi iransko izaslanstvo na razgovorima, u izjavi objavljenoj na X-u (bivši Twitter).

'Taj obostrano koristan ishod ovisi o nastavku iranskog programa obogaćivanja, pod punim nadzorom IAEA-e [Međunarodne agencije za atomsku energiju], i učinkovitom ukidanju sankcija', dodao je.

Iran zaprijetio objavom izraelskih povjerljivih dokumenata

Izjava je uslijedila nakon što je iransko Ministarstvo obavještajne službe zaprijetilo objavom gomile dokumenata koji navodno povezuju Izrael s nuklearnim oružjem, arsenalom koji izraelski dužnosnici desetljećima nisu ni potvrdili ni negirali. Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost izjavilo je da će lokacije navedene u dokumentima biti ciljane u slučaju da iranska nuklearna infrastruktura bude napadnuta.

U srijedu je iranski ministar obrane Aziz Nasirzadeh upozorio da će položaji američke vojske također biti gađani u slučaju preventivnog napada.

'Neki službenici s druge strane prijete sukobom ako pregovori ne uspiju', izjavio je Nasirzadeh, prenosi Reuters. 'Ako nam se sukob nametne... sve američke baze su nam nadohvat ruke, a mi ćemo ih hrabro gađati u zemljama domaćinima.'

Nekoliko sati kasnije CBS News izvijestio je da su američki dužnosnici obaviješteni da je Izrael potpuno spreman pokrenuti napad na Iran te da se očekuje da će odmazda biti usmjerena na američku prisutnost u Iraku, što je dovelo do djelomične evakuacije američkog veleposlanstva u Bagdadu.

'Dana 11. lipnja Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a naredilo je odlazak američkog vladinog osoblja koje nije uključeno u hitne slučajeve iz Iraka', priopćilo je američko veleposlanstvo u Iraku u srijedu.

Otisak SAD-a na Bliskom istoku

Procjenjuje se da SAD trenutno ima oko 2500 vojnika u Iraku te oni imaju zadatak savjetovati i obučavati iračke snage u borbi protiv militantne skupine Islamska država (ISIS). Iako je ISIS zajednički neprijatelj Washingtona i Teherana, Iran prisutnost SAD-a u toj zemlji smatra prijetnjom.

Teheran je prethodno napao američke trupe u siječnju 2020. godine, kao odgovor na ubojstvo svog najvišeg vojnog dužnosnika, general-bojnika Kasima Sulejmanija, zbog sukoba između američkih snaga i iračkih milicija povezanih s teheranskom Osovinom otpora, a dogodilo se to za vrijeme prvog Trumpova mandata.

Njegov nasljednik, predsjednik Joe Biden, najavio je prošlog rujna plan za početak povlačenja američkog vojnog osoblja iz Iraka, iako trenutna administracija još nije službeno potvrdila svoju predanost toj inicijativi.

Milicije povezane s Islamskim otporom u Iraku ponovile su prijetnje da će obnoviti napade na američko osoblje ako Washington i Bagdad ne uspiju dogovoriti konkretan vremenski okvir za povlačenje američkih snaga.

SAD također ima brojne ključne baze u regiji, posebice u Bahreinu, Kuvajtu, Katru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Iako je Biden signalizirao postupno povlačenje američkih trupa iz Iraka, povećao je broj osoblja u širem području operacija CENTCOM-a s 34.000 na oko 43.000, prema izvještaju Associated Pressa.

Prijetnja hutista

Američke snage u regiji poduzele su izravne napade na Ansar Alah kao odgovor na njihove akcije protiv Izraela, ali i civilnih i američkih vojnih plovila u stotinama slučajeva između listopada 2023. i prošlog mjeseca, kada je Trump najavio iznenadni dogovor s tom skupinom.

Američki čelnik rekao je da je Ansar Alah pristao obustaviti svoju pomorsku kampanju u zamjenu za zaustavljanje američkih operacija usmjerenih na tu skupinu. Dogovor nije uključivao pauzu u napadima raketama i bespilotnim letjelicama na Izrael, a oni su nastavljeni u ožujku nakon prekida primirja između Izraela i Hamasa u siječnju.

Ansar Alah nastavio je s dalekometnim napadima na Izrael, posljednji put lansiravši balistički projektil u srijedu, samo nekoliko sati nakon što je izraelska mornarica ciljala jemensku luku Al Hodeidu kao odgovor na prethodne napade.

Skupina je postala najaktivniji član Osovine otpora otkako je libanonski pokret Hezbolah potpisao primirje s Izraelom prošlog studenog, a zatim je pala vlada sirijskog predsjednika Bašara al Asada, što je rezultiralo pobunjeničkom koalicijom predvođenom islamistima manje od dva tjedna kasnije. U isto vrijeme zatišje u napadima Islamskog otpora u Iraku postignuto je nakon početnog primirja u Gazi u siječnju.

Pod vodstvom Abdula Malika al Hutija, Ansar Alah je prije deset godina preuzeo glavni grad Jemena, a danas kontrolira oko trećinu teritorija zemlje i do 80 posto stanovništva. Neprijateljstva između skupine i jemenske međunarodno priznate vlade, koju podržava Saudijska Arabija, uglavnom su prestala nakon primirja postignutog posredovanjem Ujedinjenih naroda u travnju 2022.

Ansar Alah i dalje negira da izravnu potporu Irana.