Biti čuvar na josipovski način, kršćanima je poziv na poštivanje svakoga Božjeg stvorenja i svijeta u kojem živimo, a odnosi se na sva razdoblja ljudskoga života - začeće, rođenje, življenje, rad i umiranje čovjeka, na brak kao zajednicu jednoga muškarca i jedne žene, no u svakome od tih područja suvremena zapadna kultura pokazuje ozbiljne pukotine, a i u Hrvatskoj su baš to mjesta opasnoga naginjanja nacionalnoga broda, stoji u uskrsnoj poruci zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića
To su pitanja svih ljudi i građana jedne zemlje kojima je, kako ističe kardinal Bozanić, stalo do vrijednosti po kojima društvo neće zalutati na stranputice sebičnosti i zanemariti najpotrebnije. 'Na temelju antropoloških postavki gradi se socijalna osjetljivost, solidarnost, plodonosna komunikacija među društvenim subjektima i – konačno – ljubav', stoji u uskrsnoj poruci zagrebačkog nadbiskupa, koja je danas predstavljena u Zagrebu.
Ocjenivši kako suvremeni čovjek svoj život često živi proturječno u cjelovitosti njegova postojanja i povezanosti s Bogom, dodao je kako čovjek vezan uz neposrednost uporno teži prema što većoj učinkovitosti, ne bi li ostvario ono čemu se nada. 'Ali čim mu se učini da je bliži neposrednomu cilju, osjeća nezadovoljstvo, jer nije utažio nutarnju žeđ, a nesposoban je živjeti otvorenost prema budućnosti', ističe kardinal u poruci i dodaje kako se, kad ne postoji prihvaćena stvarnost čovjeka s njegovim početkom i s odgovorom na nadu u vječni život, javlja strah pred budućnošću i zatvaranje prema otajstvu života.
Kardinal Bozanić smatra kako je upravo to razlog starenja civilizacije. 'Nejasna polazišta o ljudskome životu i njegovu cilju dovode do problema glede nataliteta, a često se te pojave dekadentnosti pokušavaju prikazati kao napredak', navodi zagrebački nadbiskup i dodaje kako u konačnici, i ta naizgled usko sociološka pitanja – tako bitna za svako ljudsko društvo – pokazuju svoju povezanost s pitanjem vjere.
Kršćani su, kako je napomenuo, pozvani iz dana u dan vidati rane, ispirati ih dobrotom i čistiti sebedarjem. Dodao kako potrebni i siromašni trebaju imati povlašteno mjesto u kršćanskim zajednicama te istaknuo kakožupne i druge crkvene zajednice trebaju voditi posebnu brigu oko djelatnog karitasa. "Neka to bude miris Crkve koja živi uskrsnuće i stvarnost novoga života, naveo je Bozanić.
Napomenuvši kako kršćanstvo sve promatra u svjetlu vječnosti ocijenio je kako je taj pogled bez Uskrsnuća nepotpun, ustvrdivši, kako o tome pogledu danas ovisi ne samo ispravan pristup velikim ljudskim pitanjima, nego i sasvim konkretna događanja i odnosi.
'Uskrsnuće otkriva Isusov božanski identitet', istaknuo je dodavši kako Uskrsnuće zahvaća cijelu ljudsku povijest i svakog pojedinca te je ono vrelo služenja u ljubavi Crkve koja nastoji ublažiti trpljenja siromašnih i slabih, jer se objavila ljubav jača od smrti i od zla.
Kardinal je ocijenio kako nije primjereno dijeliti Crkvu i njezino djelovanje u karitativnome i navjestiteljskome smislu. 'Premda će mnogi hvaliti Crkvu kada pomaže ljudima u potrebi, tu istu Crkvu će se prozivati kada brani ljudski život, moralne vrijednosti i smisao postojanja, upozoravajući baš na one pojave koje ljude čine nesretnima, otuđenima, pogaženima', stoji u poruci u kojoj kardinal svim vjernicima želi da u životu osjetite miris Krista uskrsloga, moleći da blagost njegove prisutnosti ublaži boli onima koji trpe.
Podsjetivši kako svima moli od Gospodina snažnu vjeru i neumornu ljubav kako bi svijet ispunjali miomirisom Krista koji je uskrsnućem uklonio zadah smrti kardinal je vjernicima čestitao pobjedu radosti i života te poželio sretan Uskrs.
