Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja bivše vlade provelo je istraživanje o položaju žena u selima 18 hrvatskih županija. Žene od 18 do 81 godine odgovarale su u razdoblju od 2009. do 2011. godine na 101 pitanje anonimne ankete čiji su rezultati poprilično zabrinjavajući. U anketi je sudjelovalo 1656 žena, u prosjeku 42-godišnjakinja.

O položaju žena na selu već smo pisali u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, kada smo objavili zabrinjavajući rezultat istraživanja prema kojem je čak 75 posto žena u hrvatskim selima doživjelo neki oblik obiteljskog nasilja. Ispitanice uglavnom ne znaju kome se trebaju obratiti u slučaju obiteljskog nasilja te uglavnom nisu ni čule za udruge koje se bave ženskim pravima, pa čak ni za institucije koje bi ih trebale štititi.

No istraživanje je otkrilo i neke od navika koje ukazuju na stvarni položaj žena u selima. Žene provode od 10 do 12 sati radeći na svom gospodarstvu uglavnom poslove uzgajanja povrća, čišćenja staje, čuvanja peradi i mužnje. Od šest do osam sati provode u kuhinji te čisteći kuću, u tim poslovima im gotovo nikada ne pomažu muški članovi obitelji. Oni uskoče kada se pokvari mikser ili neki drugi aparat.

Premda su se izjasnile da im je zdravlje prioritet, žene na selu liječniku idu samo po potrebi, a tu potrebu u prosjeku imaju jednom godišnje. Do liječnika često moraju putovati izvan mjesta stanovanja.

Ginekologu ne idu redovito, samo ponekad, a većina ni ne ide na mamografiju. Ipak, oko 94 posto ispitanica svoju je djecu rodilo u bolnici. Ne posjećuju redovito zubara.

Prema istraživanju, 71,74 posto ispitanica izjasnilo se da su vjernice koje prihvaćaju sve što vjera uči, dok 20,47 ispitanica također vjeruje, ali ne prihvaća sve doktrine svoje vjerske zajednice. Samo oko tri posto se izjasnilo da nije religiozno.

Gotovo 76 posto žena smatra da je hrvatsko društvo izrazito patrijahalno, a to najčešće primjećuju u podjeli na muške i ženske poslove te u nedovoljnom vrednovanju ženskog rada u svakodnevnom životu.

Najdraži blagdan im je uvjerljivo Božić, zatim slijede Uskrs, Velika Gospa, Tijelovo te Sveta tri kralja.

Žene u ruralnim područjima najčešće se informiraju putem televizije i radija, a tek mali broj preko dnevnih novina.
Tako žene na selu svoje slobodno vrijeme najčešće provode gledajući televiziju, u posjetu prijateljima i rodbini te odlaskom u crkvu.

Kad je u pitanju donošenje odluka, žene imaju pravo glasa samo kod nabave opreme za domaćinstvo (kućanski aparati), kod kupovine odjeće, obuće i ostalih potrepština za djecu te kod izbora menija za ručak. Muškarci, pak, odlučuju o svemu ostalom – prodaji ili kupovini zemljišta, načinu proizvodnje u poljoprivredi, kupovini automobila, pa čak i odlasku na godišnji odmor.

Ispitanice ulogu žene na selu doživljavaju kroz redovni odlazak u crkvu, redovito kuhanje, čišćenje kuće pa čak i kroz to da žena uvijek mora biti dobro raspoložena. S druge strane, pomalo kontradiktorno, većina misli i da bi žena svoje slobodno vrijeme trebala posvetiti sebi te da bi morala biti financijski neovisna o partneru.

Na pitanje što je za njih u ovom trenutku najvažnije, najčešće odgovaraju da im je važno razumijevanje i sklad sa svim članovima obitelji, zatim njihovo zdravlje, sretan obiteljski život, zdrava obitelj, bolji standard i tek nakon toga uspješno školovanje djece.