"Ono što mi pomoću ovog akcijskog plana želimo postići jest međusektorski mehanizam koji će omogućiti sustavnu koordinaciju različitih tijela, učinkovit rad, prevenciju, brže prepoznavanje nezakonitih radnji, praćenje, prijavljivanje i procesuiranje'', kazala je ministrica zaštite okoliša Marija Vučković na konferenciji za medije.

Hrvatska se ovime usklađuje s Bonnskom konvencijom, prema kojoj je dužna učinkovito provoditi svoje obveze usmjerene na sprječavanje nezakonitog lova, ubijanja, hvatanja, trgovine i trovanja divljih životinja, dodala je ministrica.

Bonnska konvencija, odnosno Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja, jedan je od temeljnih propisa iz područja zaštite prirode kojoj je pristupilo 119 država svijeta. Hrvatska je taj dokument ratificirala 2000.godine.

"U Hrvatskoj, kao i u drugim državama, ne možemo reći da ne postoje nezakonite radnje prema divljim životinjama. Isto tako, mi se moramo baviti čestim neprijavljivanjem ili neprepoznatim opasnostima ili nezakonitim radnjama u sustavu", kazala je Vučković.

Sustavna suradnja između Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva unutarnjih poslova, Državnog odvjetništva, Državnog inspektorata i Carinske uprave samo je jedna je od planiranih mjera, napomenuo je ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Igor Kreitmeyer.

"U fokusu nam je napraviti bazu podataka o nezakonitim radnjama i standardizirane terenske protokole da se zna tko reagira u kojem slučaju ako se uoči sumnja na, primjerice, trovanje životinja. Ne manje važne su i edukacije za inspektore, policiju, tužiteljstvo, suce", rekao je.

Nezakonita trgovina divljim vrstama, ističe Kreitmeyer, četvrta je najveća organizirana kriminalna djelatnost u svijetu, nakon trgovine oružjem, drogom i ljudima. 

Načelnica Sektora za praćenje i ocjenu stanja prirode Gabrijela Šestani predstavila je procjenu rizika invanzivnosti strane vrste Acer negundo (negundovac). Riječ je o biljnoj invazivnoj vrsti podrijetlom iz Sjeverne Amerike koja se vrlo lako širi. Utvrđeno je da ta vrsta predstavlja ekološki rizik za hrvatsku prirodu.

"Njezino uvrštavanje na crnu listu značilo bi zabranu unošenja, uzgoja, razmnožavanja i stavljanja na tržište. Važno je napomenuti da je ta vrsta u Hrvatskoj od 2016. i nije na popisu dozvoljenih komercijalnih vrsta za prodaju upravo zbog ovog visokog rizika invazivnosti", rekla je Šestani.

Otpad u Lici

Govoreći o sanaciji otpada u Lici, ministrica Vučković kao najtežu fazu ističe sanaciju zakopanog otpada. Predviđeni rok za tu fazu je 13 mjeseci od trenutka potpisivanja ugovora s izvođačem.

"Dopuštamo obje mogućnosti - i odvoz kompletnog otpada i separaciju na terenu, što predlažu stručnjaci. Zašto 13 mjeseci? Zato što, ako se izabere rješenje koje podrazumijeva separaciju, to zahtijeva određenu pripremu. Uskoro ćemo pokrenuti taj postupak nabave", poručila je Vučković.