Hrvatska je blokirala zatvaranje još jednog poglavlja u pristupnim pregovorima Crne Gore s Europskom unijom, pa su sada ukupno tri poglavlja na čekanju zbog protivljenja Zagreba. Prema pisanju podgoričkih Vijesti, Hrvatska je na sastanku stalnih predstavnika država članica EU spriječila zatvaranje poglavlja o energetici, a ponovno je zaustavila i poglavlje o prometnoj politici
Hrvatska je u srijedu, 18. studenoga, na sjednici Odbora stalnih predstavnika država članica EU (COREPER) onemogućila zatvaranje pregovaračkog poglavlja 15, koje se odnosi na energetiku, objavile su podgoričke Vijesti pozivajući se na svoje izvore.
Istodobno je ponovno blokirano zatvaranje poglavlja 14, koje obuhvaća prometnu politiku. Zagreb od prosinca 2024. ne dopušta ni zatvaranje poglavlja 31, o vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici, zbog neriješenih bilateralnih pitanja.
Time su tri poglavlja u crnogorskim pregovorima s Europskom unijom ostala otvorena zbog hrvatskog protivljenja.
Je li razlog blokade spor oko nafte i plina?
Prema pisanju Vijesti, još nije službeno potvrđeno zbog čega Hrvatska nije pristala na zatvaranje poglavlja o energetici. Jedan izvor podgoričkog lista tvrdi da je razlog istraživanje nafte i plina u dijelu Jadranskog mora oko kojeg Hrvatska i Crna Gora nisu utvrdile granicu.
Drugi izvor navodi da je sporan energetski kabel, no sugovornik iz crnogorske vlade neslužbeno je odbacio tu tvrdnju. Vijesti ističu da nijednu od tih informacija nisu uspjele službeno potvrditi.
Nesuglasice oko istraživanja podmorja nisu nove. Hrvatska je još 2014. tvrdila da je Crna Gora za istraživanje nafte i plina odredila područja za koja Zagreb smatra da pripadaju Hrvatskoj.
Godinu poslije Crna Gora uputila je notu nadležnom odjelu Ujedinjenih naroda zbog hrvatskog natječaja za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području Prevlake.
Spor oko Prevlake traje desetljećima
Pitanje razgraničenja na području Prevlake, poluotoka na ulazu u Bokokotorski zaljev, jedno je od najdugotrajnijih otvorenih pitanja između Hrvatske i Crne Gore.
Nakon ratova devedesetih godina nadzor nad spornim graničnim područjem preuzeli su promatrači Ujedinjenih naroda, koji su ondje ostali do 2002. godine. Te je godine uspostavljen privremeni režim razgraničenja prema kojem Hrvatska kontrolira kopneni dio poluotoka i morski pojas širine 550 metara na ulazu u Boku kotorsku. Za dio akvatorija uz poluotok dogovoren je poseban privremeni režim.
Međutim, konačna granica na moru između dviju država nikada nije utvrđena. Upravo bi taj neriješeni spor, prema neslužbenim informacijama podgoričkog lista, mogao biti razlog najnovije hrvatske blokade poglavlja o energetici.
Hrvatska ponovno zaustavila i prometno poglavlje
Hrvatska je još u srpnju spriječila zatvaranje poglavlja 14, koje se odnosi na prometnu politiku. Tada je problematizirala kabotažu, odnosno pravo prijevoznika iz jedne države da obavljaju prijevoz unutar druge države, kao i prikaz granica zračnog prostora na zrakoplovnim kartama.
Zagreb smatra da način prikazivanja granica zračnog prostora može utjecati na hrvatsku poziciju u budućim pregovorima o razgraničenju s Crnom Gorom.
S druge strane, Podgorica upozorava da se bilateralni sporovi ne bi trebali koristiti za uvjetovanje napretka u pregovorima o članstvu u Europskoj uniji.
Unatoč novim blokadama, Crna Gora dobila je suglasnost za zatvaranje poglavlja 22, koje se odnosi na regionalnu politiku i koordinaciju strukturnih instrumenata. Prethodno je odobreno i zatvaranje poglavlja 16 o porezima, pa se očekuje da će oba poglavlja biti privremeno zatvorena na međuvladinoj konferenciji u Bruxellesu u četvrtak, 19. studenoga.
Plenković poručio da nema popuštanja
Hrvatski premijer Andrej Plenković u srijedu je poručio da Zagreb neće odustati od zahtjeva prema Crnoj Gori. Posebno je izdvojio pitanje nestalih osoba iz Domovinskog rata. Plenković je naveo da Hrvatska traži informacije o 14 osoba čiji su identiteti poznati.
Hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman također je poručio da otvorena pitanja moraju biti riješena prije završetka crnogorskih pristupnih pregovora.
'Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne riješe ta otvorena, vrijednosna pitanja', izjavio je Grlić Radman u Vukovaru, prenio je HRT.
Naglasio je da svaka država koja želi postati članica Europske unije mora ispuniti pristupne obveze, uključujući one koje se odnose na temeljne vrijednosti.
Što Hrvatska traži od Crne Gore?
Hrvatska je u listopadu članicama Europske unije dostavila dokument s osam zahtjeva koje Crna Gora treba ispuniti prije pristupanja Uniji. Većina se odnosi na neriješena pitanja iz ratova devedesetih godina.
Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru Morinj, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana te rješavanje imovinskih prava hrvatskih obitelji u Crnoj Gori.
Zagreb traži i povratak školskog broda 'Jadran', za koji smatra da pripada Hrvatskoj na temelju sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije. Crna Gora osporava takvo stajalište. Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje i konačno razgraničenje na području Prevlake.
Hrvatska je također tražila očuvanje spomen-ploče u Morinju te promjenu naziva gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime Zorana Gopčevića. Prema pisanju Vijesti, ta su dva zahtjeva ispunjena.
Hrvatska vlada u listopadu je ponovno istaknula da podržava europski put Crne Gore, ali očekuje rješavanje otvorenih pitanja u razumnom roku.
Crna Gora želi zatvoriti sva poglavlja do kraja godine
Crnogorske vlasti nastoje dovršiti pregovarački proces do kraja 2026. godine kako bi zemlja ostvarila cilj pristupanja Europskoj uniji 2028. Prema najavljenom rasporedu, nakon međuvladine konferencije 19. studenoga Crna Gora trebala bi imati 25 privremeno zatvorenih od ukupno 33 pregovaračka poglavlja.
Međutim, nove hrvatske blokade pokazuju da će završnica pristupnih pregovora ovisiti i o sposobnosti Zagreba i Podgorice da riješe dugogodišnje bilateralne sporove.