Članstvo u NATO-u nije bio kriterij za sastanak po nazivom Prijatelji Libije koji je održan u Parizu prošloga četvrtka, i osim Hrvatske, među 60 zemalja koje su odlučivale o budućnosti te zemlje, nisu bile pozvane ni druge članice poput Češke, Slovačke, Mađarske ili baltičkih zemlja. U javnosti je za očiti poraz hrvatske vanjske politike prozvan bivši predsjednik i njegovo prijateljstvo sa svrgnutim Moamerom Gadafijem, bez stvarnih dokaza
Na sastanku proširene kontaktne skupine o Libiji u Parizu sudjelovalo je 60-ak zemalja koju su na početku krize oformili Francuska, Velika Britanija, Italija i Katar. Pozvani su i Rusija i Kina kao velike zemlje i važni globalni igrači, kao i sve članice Vijeća sigurnosti. Po tom ključu pozvana je i Bosna i Hercegovina, jer je trenutačno nestalna članica Vijeća sigurnosti, čiji su predstavnici jedini iz regije sudjelovali na tom sastanku.
'Hrvatska politika je od početka bila jasna i upozoravala je na neodrživost diktatorskih režima, otkazala je gostoprimstvo Gadafiju naklonjenom veleposlaniku i činjenica je i da hrvatski vojnici sudjeluju u akciji', rečeno je u Uredu predsjednika Ive Josipovića u kojem vjeruju da nedolazak na taj sastanak neće imati negativne posljedice na buduće poslovne angažmane u toj zemlji.
Ranije je državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Mario Nobilo izjavio da je službeni Zagreb preko hrvatskog veleposlanstva u Parizu i francuskog veleposlanstva u Zagrebu zatražio sudjelovanje na konferenciji na kojoj su UN i glavne svjetske sile odredili smjernice za nove libijske vlasti i deblokirale 15 milijardi dolara. Iako su organizatori odgovorili da će skup biti užeg formata, na njemu je na kraju sudjelovalo više zemalja, od vojno angažiranih u Libiji, arapskih i susjednih zemalja do članica Vijeća sigurnosti UN-a.
