S AUSTRIJOM I NJEMAČKOM

Hrvatska kreće u protunapad zbog slovenskih vinjeta!

26.09.2013 u 11:58

Bionic
Reading

Odluka DARS-a, poduzeća koje upravlja slovenskim autocestama, da od 1. prosinca 2013. godine povisi cijenu sedmodnevnih vinjeta, za automobile više od 1,3 metra, sa 15 na 40 eura, izazvala je veliko nezadovoljstvo u zemljama okruženja, ali i u samoj Sloveniji. Autoklubovi iz Njemačke, Austrije i Hrvatske najavljuju akcije protiv poskupljenja koje će najviše osjetiti putnici u tranzitu kroz Sloveniju, a ne bi bilo neočekivano ni da reagira Bruxelles. Uostalom, ne bi bio prvi put da se miješa u problematiku slovenskih vinjeta

Poskupljenje će u Hrvatskoj najveći udarac zadati krhkom hrvatskom turizmu. S tim se slažu i u Ministarstvu turizma iz kojeg su nam proučili da 'svako povećanje izdataka, u ovom slučaju auto gostiju, negativno utječe na konkurentnost hrvatskog turizma'. Očito ne želeći stvarati paniku kod potencijalnih hrvatskih turista kažu i da 's obzirom na učešće cijene cestarina u ukupnom budžetu namijenjenom za godišnje odmore, navedena korekcija neće značajno utjecati na turistički promet'.

'Ipak, razgovarat ćemo sa slovenskim predstavnicima Vlade kako bismo vidjeli da li je moguće revidiranje njihove odluke jer zasigurno povećanje cijene vinjeta ne doprinosi turističkom razvoju niti jedne zemlje', poručili su nam iz Ministarstva turizma. Podsjetimo, i prilikom uvođenja vinjeta u sustav naplate autocesta u Sloveniji u srpnju 2008. izbio je veliki skandal jer se za najkraće razdoblje mogla kupiti samo polugodišnja vinjeta po cijeni od 35 eura. Nakon pritisaka iz Hrvatske i Bruxellesa Slovenija je popustila i uvela sedmodnevnu vinjetu po cijeni od 15 eura.

Bruxelles je tada upozorio Ljubljanu da se naplatom cestarina na području EU-a ne smije diskriminirati strane vozače koji ne bi smjeli plaćati više cestarine od domaćih te da sustavi naplate cestarina putem vinjeta moraju biti u tom pogledu transparentni i s pravim omjerima cijena. Sada se takvo postignuto rješenje ponovno želi izigrati jer se jednu skupinu automobila izdvaja u posebnu kategoriju i naplaćuje im skuplja cestarina iako takvo rješenje ne postoji nigdje u Europi. Očito je da DARS želi izvući više novca od vlasnika monovolumena i terenaca, posebno onih u tranzitu, ali i domaćih. Ovakva odluka je izazvala i veliko nezadovoljstvo u Sloveniji. Preko društvenih mreža su upozoravali da će manju cestarinu plaćati vlasnici Ferrarija koji prijateljuju s premijerkom Alenkom Bratušek i Zoranom Jankovićem nego invalidi i višečlane obitelji koji posjeduju velike obiteljske automobile.
Glasnogovornik Hrvatskog autokluba (HAK) Alan Vojvodićslaže se da je u pitanju pritisak na hrvatski turizam, ali oni prvom redu brinu za naše vozače koji idu u inozemstvo i poskupljenje vinjeta će prvi osjetiti Hrvati koji ide na skijanje. 'U koordinaciju s drugim autoklubovima, austrijskim i njemačkim, pokušat ćemo napraviti pritisak', kazao je Vojvodić i dodao da se pojavilo nezadovoljstvo i u Sloveniji i kod njihovog autokluba i ako ovakvo stanje potraje, nije isključeno ni da se požale Bruxellesu. Ipak, Vojvodić je realan i naglašava da je teško reći koliko će pritisak na Sloveniju biti uspješan. DARS je u velikim dugovima. U idućih pet godina mora vratiti 1,6 milijardi eura od ukupnog duga koji iznosi 2,8 milijardi, a samo iduće godine na naplatu mu dospijeva 365 milijuna eura kreditnih obveza, što bez povećanja cijena cestarina ili produžavanja ročnosti kredita ne može postići.