MINIRANO JOŠ 887 KM2

Hrvatska i Mađarska traže novac za čišćenje mina

19.03.2010 u 15:42

Bionic
Reading

Područje Osječko-baranjske županije hrvatskoj Vladi prioritetno je za razminiravanje. Razminirat će se 7,3 četvorna kilometra minski sumnjivog područja u toj minama najzagađenijoj županiji. Čišćenje će stajati oko 50 milijuna kuna, a budući da je pod minama i granično područje s Republikom Mađarskom, ta zemlja će pomoći u dobivanju sredstava EU i Svjetske banke

Na današnjem sastanku u Osijeku potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešić, župan Vladimir Šišljagić i predsjednik Skupštine Županije Baranja iz Mađarske Janoš Hargitai zaključili su da je objema zemljama prioritetno razminiravanje kako bi se potaknula prekogranična prometna i gospodarska suradnja.

'Do kraja travnja Hrvatski centar za razminiravanje izradit će projekt razminiravanja pograničnog područja koji ćemo zajedno s mađarskom stranom prijaviti za financiranje iz sredstava pretpristupnog IPA fonda', najavila je potpredsjednica Adlešić, što je zatim potvrdio i Hargitai.

U Osječko-baranjskoj županiji sumnja se da je miniran 162,1 četvorni kilometar, a najviše tih površina nalazi se u općinama Bilje, Darda, Petlovac i u gradu Osijeku. Više od dvije trećine površina su šume, četvrtina oranice, a preostalo su livade pašnjaci i drugo. Od 1998. godine u Osječko-baranjskoj županiji razminirano je 50,9 km2, a lani 10,5 km2. Prema podacima HCR-a, na županijskom području nalazi se oko 28 tisuća komada mina.

Šišljagić je Adlešić poklonio monografiju Parka prirode Kopački rit koji je također dijelom pod minama, a u tom poplavnom području one predstavljaju osobito složen problem zbog sezonskog poplavljivanja vodom iz Dunava.

Adlešić je istaknula da je u Hrvatskoj za razminiravanje preostalo još 887,7 četvornih kilometara, za što je potrebno oko 4,5 milijardi kuna. Ostvarenje ovogodišnjih Vladinih planova razminiravanja koštat će 267 milijuna kuna, a u Državnom proračunu predviđeno je 189 milijuna. Ostalo se planira namaknuti sredstvima EU, zajmom Svjetske banke i donacijama.

Predpristupni fondovi EU do sada su tri puta financirali razminiravanje u Hrvatskoj. Osim mađarsko-hrvatskog projekta iz IPA fonda se planira financirati i čišćenje od mina na području Konavala uz hrvatsko-crnogorsku granicu.