Iako je tek kraj lipnja, početak ljeta naviknuo nas je na to da se na vrućem asfaltu teško diše te da je sve aktivnosti najbolje odraditi u zoru ili prije spavanja. Meteorolozi upozoravaju da će tijekom vikenda, osobito u nedjelju, toplinski val dodatno ojačati. Crveni meteoalarm tada će biti na snazi za zagrebačku, karlovačku, kninsku, riječku, splitsku i dubrovačku regiju, dok će osječka i gospićka biti pod narančastim upozorenjem.

S temperaturom oko 35 Celzijevaca, mnogobrojni će ovoga vikenda razmišljati o osvježenju na bazenima, rijekama ili jezerima, dok će - rekli bismo - sretnici zaplivati u moru. O kojoj god da je vodi ili moru riječ, plivanje ima brojne dobrobiti za kardiovaskularne zdravlje, povećavanje pokretljivosti te jačanje mišića. Plivati je dobro i zbog psihičkog zdravlja, posebice nakon stresnog tjedna.

No kao i na kopnu, i u vodi treba biti jako oprezan, posebice nakon boravka na suncu ili ako ste plivač ili plivačica s malo iskustva.

Kako u razgovoru za tportal ističe Ferdinand Major, trener plivanja u Plivačkom klubu Natator, mali udio ljudi pliva tijekom cijele godine. Uglavnom na rekreativno plivanje dolaze isti pojedinci, pri čemu neki žele usavršiti plivanje što on potiče.

'Po svim bazenima, barem što se tiče Zagreba nude se tečajevi usavršavanja plivanja i najbolje bi bilo da ih ljudi upišu, a i Grad ima posebno po svim bazenima škole plivanja, pa se može i ondje upisati', predlaže Major jer uviđa da se mnogobrojni ne snalaze u vodi.

More i rijeke nisu isto

'Morska je voda gušća i u njoj je lakše plivati, i obično je more nešto toplije od rijeka, mada sad su tako temperature rasle da su i rijeke toplije nego prije, a i jezera isto, tako da nije velika razlika između temperature zraka i vode. Ipak, u slatkovodnoj vodi treba malo više plivačke vještine', tumači.

Ističe da, kad je riječ o rijekama, treba biti oprezan te plivati samo u mirnim vodama, na provjerenim kupalištima.

'Uglavnom treba ići plivati tamo gdje je dozvoljeno plivanje, a ne ići u neke rizike, pogotovo ako ljudi nisu iskusni plivači', ponavlja Major.

Uz to, kako stoji u tekstu koji za Hrvatski zavod za javno zdravstvo potpisuje prim. Ivana Brkić Biloš, voditeljica Službe za epidemiologiju kroničnih nezaraznih bolesti, u rijekama i jezerima potreban je veći oprez zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza iz plitkog dijela u dubinu. U vodu ili more ne treba ulaziti pod utjecajem alkohola zbog, među ostalima, smanjene kontrole rasuđivanja i smetnja u motoričkoj koordinaciji, navodi Brkić Biloš iz HZJZ-a.

Nije na odmet ponoviti da u vodu treba ulaziti postupno te da ne treba skakati bez prethodne provjere sigurnosti. Podsjećaju i da se pri ronjenju ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati, op.a) prije uranjanja. Treba poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja, a roniti treba u paru, kao i plivati.

U slučaju da niste dobar plivač ili plivačica, radije ostanite u plitkom dijelu i pod nadzorom.

Posebno oprezne trebaju biti osobe koje boluju od kroničnih bolesti, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije. Oni se, napominje Brkić Biloš, trebaju pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju. Ipak, neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja, pa i o tome treba voditi računa. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom, dodaje.

Posebna briga o djeci

Djeca u vodi trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i kad se kupaju u kadi te malim plastičnim bazenima jer se, kako podsjećaju iz HZJZ-a, mogu utopiti u maloj količini vode te u kratkom vremenskom razdoblju. Zato ih u bazen ne treba puštati same, a preporučuje se kade, kante, spremnike i dječje bazene isprazniti odmah nakon upotrebe te ih staviti izvan njihova dohvata.

Djecu je, doduše, kao i odrasle, poželjno upisati u školu ili na tečaj plivanja (ili usavršavanja), no dok to nije slučaj, ne zaboravite sigurnosni prsluk primjeren djetetovoj dobi, visini ili težini. Mogu, naravno, napominju iz HZJZ-a, koristiti i pojaseve ili rukavice, no tada je potreban dodatan oprez kako se nešto ne bi dogodilo.

Preduvjet sigurnog kupanja te uživanja u ljetnim radostima bilo bi poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja, pri čemu to treba prepustiti osobama osposobljenim za to. Drugim riječima, uživajte, ali oprezno – na uređenim kupalištima, u društvu te u skladu s mogućnostima.

'Plivao sam maratone u vodi od 16 stupnjeva kad smo bili u Argentini, i to sve zahvaljujući navici i trenzima. Ljudima koji ne plivaju ne preporučam ulazak u takvu vodu. Postepno treba ulaziti: ne bi smjeli satima boraviti na suncu i onda reći da se idu malo rashladiti', podsjeća Major.

Zlu ne trebalo, opreza nikad dosta.