Radi se o mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji nikad nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliki je hrvatski minimum za stjecanje mirovine. Osim novca koji se mora osigurati u proračunu, najavljeno je kako je jedno od glavnih pitanja koje država namjerava razriješiti hoće li se nova mirovina dijeliti svima starijima od 65 bez mirovine ili će se uvesti kriteriji temeljeni na imovinskom i dohodovnom cenzusu.

Po Hreljinim riječima to je u stvari socijalna pomoć za starost, no ako bi se to utvrdilo kao mirovinsko pravo moglo bi se dogoditi da ga moramo isplaćivati u inozemstvu, odnosno da nije za bivše građane koji su nekad radili u Hrvatskoj, a žive u inozemstvu.

Najavljeno je da će provedba početi s 1. siječnja 2021., što je dosta nepošteno, jer dolazi nakon izbora i s novim sastavom vlade i parlamenta i nije fer obećavati građanima "mrkvu na dugom štapu", rekao je Hrelja na konferenciji za novinare.

Prihvatljivije bi bilo da je ministar rekao da će primjena biti od 1. rujna iduće godine da se vidi koliko je taj sustav sam po sebi učinkovit. smatra Hrelja. Sumnja se temelji na nedavnom iskustvu učinkovitosti ministarstava u međuresorskom radu i koordinaciji koja nije baš učinkovita, dodao je.

Po njegovu sudu, pitanje nacionalne mirovine nije u domeni Ministarstva rada i mirovinskog sustava, jer se ono bavi mirovinama proisteklim iz rada i temelje se na uplatama doprinosa, a problematiku mirovine ljudi koji nisu nikada bili u radnom odnosu treba rješavati u sustavu socijalne skrbi i u okviru Ministarstva financija koje plaća konačnu cijenu.

Zbog toga je velika skepsa i sumnja prema tom pitanju koje se pojavljuje već u pet izbornih ciklusa i u predizbornoj godini se stavlja na pijedestal potreba hrvatskih građana.

Stav HSU je da to treba napraviti, ali joj je ipak prvi prioritet mirovinskog sustava drugačije uređenje obiteljskih mirovina.

Hrvatska je, objasnio je, ostala među rijetkim zemljama Europe gdje u slučaju kad umre jedan od dvoje supružnika, koji su možda skupili i 75 godina zajedničkog staža, onaj drugi može zadržati svoju mirovinu ili uzeti 70 posto mirovine preminulog supružnika.

Svugdje je drugačije uređeno da se taj zajednički staž vrednuje i da osim svoje mirovine može dobiti i dio mirovine preminulog supružnika. Ovisno o trenutku smrtnog događaja postoje razni kriteriji i varijante. To je velik problem mirovinskog sustava, upozorio je Hrelja.

Kod nacionalne mirovine govorimo o onima koji nisu uplaćivali doprinos ili su ga uplaćivali manje od 15 godina, a kod obiteljske mirovne govorimo o velikim uplatama koje se ne želi rješavati, jer je to preskupo, što je velika nepravda. "Nema preskupoga kad se traži pravičnost jednog sustava", poručio je Hrelja.

S nacionalnim mirovinama u Europi ima raznih iskustava, ali u većini je to povezano sa socijalnim sustavom i kriterijima za davanje socijalne pomoći i godinama života

Pomoći treba, ali ne smije ostaviti prostor novim manipulacijama, jer bi bilo najštetnije da se dobra ideja kontaminira i ide se populistički pred izbore, smatra Hrelja.

To ne može biti na štetu svih koji su uplaćivali doprinose i to mora biti izvorno iz proračuna, a mi ne znamo je li to trenutno za 40.000 ili 85.000 ljudi kao što ni nemamo podatke da oni koji nemaju primanja u Hrvatskoj primaju bilo što iz inozemstva, rekao je Hrelja.

Podsjetio je kako imamo 174.000 umirovljenika koji primaju mirovinu iz inozemstva nad kojima nemamo apsolutno nikakvu kontrolu osim kroz bankarski sustav, ako drže novac u bankama.

Hrelja je izvijestio da je nezavisni saborski zastupnik Tomislav Žagar pristupio HSU-u te podsjetio da su u srijedu osnovali zajednički klub u Hrvatskom saboru - Klub HSU i nezavisnih zastupnika i djelovat će od 16 rujna. Žagar, bivši zastupnik SDP-a, dobit će zadatak da ojača HSU u Virovitičko podravskoj županiji i afirmira njegove ideje o radnim odnosima, zdravstvu mirovinskom i sustavu socijalne skrbi.