Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a, u svojem javnom apelu objavljenom u Slobodnoj Dalmaciji upozorava na porast broja spašavanja od 25 posto već sada u odnosu na prošlu godinu te da je samo u posljednjih nekoliko dana spašeno desetero turista.

Unatoč porastu intervencija, 'i dalje izostaje potpora turističkih i lokalnih zajednica koje se i dalje ponašaju kao da se samo po sebi razumije to da se HGSS može unedogled skrbiti o turistima za nula kuna'.

Direktor splitske Turističke zajednice Vedran Matošić kaže da bi 'aplaudirao onima koji bi odlučili da se nešto da HGSS-u'.

'Mislimo da oni to zaslužuju, i ako se tako odluči, izdvojit ćemo novac iz turističke pristojbe, ali sami ne možemo odlučivati o tome, niti utjecati na takve odluke koje se donose na državnoj razini, odgovarajućim zakonom', rekao je Matošić

HGSS se, inače, financira iz državnog proračuna, proračuna državnih jedinica i vlastite djelatnosti (izrada karata i slično), ali Zakon o HGSS-u ne definira o kolikim se iznosima radi, pa oni – dok se izmjenama zakona ne odredi drukčije – mogu biti posve proizvoljno određeni.

Prošle godine HGSS je od Grada Splita dobio 220.000 kuna, a u ovoj je godini dosad je iz gradskog proračuna splitskom HGSS-u plaćeno 196.500 kuna od ukupno planiranih 450.000 kuna. Usporedbe radi, Grad Rijeka financira riječku stanicu HGSS-a s 200.000 kuna godišnje.

Kao negativan primjer Prizmić izdvaja Grad Metković koji u deset godina, koliko je Stipe Gabrić Jambo bio gradonačelnik, nije uplatio ni lipe, bez obzira na to što je HGSS bio itekako angažiran, osobito u vrijeme poplava 2009. godine.

Božo Petrov, novi gradonačelnik Metkovića, tu će praksu promijeniti. Već nekoliko godina, kako nam je rekao, postoji odluka Grada da se HGSS-u godišnje isplaćuje 15 tisuća kuna, no to 'nikad nije učinjeno'.

'Grad Metković će tu odluku o isplati 15.000 kuna godišnje definitivno poštovati, ali ne mogu vam reći hoće li to biti moguće već u idućih nekoliko mjeseci ili tek od iduće godine', rekao je Petrov.

Ljeti se međutim uvijek iznova ponavlja priča o spašavanju (avan)turista, a osnovni problem nije, kako se to obično percipira, nenaplaćivanje troškova spašavanja, čak ni kad su u pitanju stranci avanturisti čija je sezona climbinga, paraglidinga, brdskog biciklizma itd. u Hrvatskoj sve dulja – pravi je problem, kaže pročelnik Prizmić, to što u Hrvatskoj sigurnost nije definirana ni koncipirana kao proizvod koji se može naplatiti.

Objašnjava da broj korisnika 'novog turizma' raste u svijetu 20 posto godišnje, a kod nas – s obzirom na to da je Hrvatska vrlo atraktivna i sve poznatija avanturistička destinacija – i do 25 posto godišnje. Njihova sezona traje od Uskrsa do Svih Svetih, i u to vrijeme HGSS bilježi dvadesetak intervencija tjedno, odnosno petsto do šesto u sezoni.

Jednostavno nema načina da se eventualno spašavanje i naplati, iako bi osiguravajuće kuće bez ikakva problema platile to. Ovako svako spašavanje, s više ili manje angažmana ljudi i 'tehnike', kolika god da mu je cijena - nastradalog ne košta ništa.

Hrvatska časti, kako to slikovito, s nijansom ironije te s dozom rezigniranosti, kaže Prizmić - propuštajući kroz prste desetke milijuna eura iz tržišta osiguranja, namijenjenih upravo tome da ih se naplati za tu svrhu.