Prije tjedan dana dva su zakonska prijedloga skinuta s dnevnog reda Odbora za obranu jer se predsjednik Ivo Josipović požalio Hrvatskom saboru na nepoštivanje procedure, a sve zbog činjenice da Vlada nije na vrijeme pribavila njegovo prethodno mišljenje o obrambenim zakonima.

Ministarstvo obrane zatražilo je predsjednikovo prethodno mišljenje 22. svibnja, istog dana bez tog dokumenta uputilo je zakonske prijedloge u Vladu, a Banski su dvori dva dana kasnije prihvatili prijedloge i proslijedili ih Saboru. Predsjednik Josipović potom je prethodno mišljenje podnio neposredno Hrvatskom saboru. U poslanom dokumentu predsjednik je i primijetio kako 'pojedine predložene odredbe nisu dobre i mogu se dodatno unaprijediti'.

Predsjednikov je savjetnik za obranu Zlatko Gareljić na današnjoj sjednici Odbora za obranu očito smirivao situaciju, pa je konstatirao kako je 'prethodno mišljenje dostavljeno Saboru' te poručio da 'u proceduri nema ništa sporno'.

'Ne radi se o prijeporima i nerazumijevanju, nego o raspravi o aktima koji reguliraju način organiziranja i funkcioniranju važnih segmenata kakvi su obrana i oružane snage. Zajedno radimo na zakonima, a mišljenje ide prema cilju prilagođavanja i unapređenja sigurnosnog i obrambenog sustava', poručio je Gareljić.

Predsjednik odbora Tomislav Ivić (HDZ) podsjetio ga je kako je 'jedna od ključnih stvari u demokraciji – procedura', na što se nadovezao i njegov stranački kolega Zvonko Milas ustvrdivši da 'iznimno važni dokumenti iz Sabora moraju izaći konsenzusom, pa je i procedura iznimno bitna'.

'Rasprava možda ima prijepora, ali oni nisu od strateške važnosti. U proceduri ne vidim ništa sporno. Vidljivo je da je napravljen kvalitativan pomak, očekujem dobre prijedloge i u Saboru te da zakon bude jednoglasno usvojen', odgovorio im je Gareljić i treći put ponavljajući kako 'ne vidi ništa suštinski sporno u proceduri'.

Umirovljeni general Petar Stipetić, kao vanjski član odbora, ipak je konkretizirao stvari, pa je ukazao kako 'bez prethodnog mišljenja onog koji zapovijeda ne mogu u javnu raspravu i bilo kakvo donošenje ići zakoni o obrani i oružanim snagama'. Istaknuo je i nužnost definiranja zapovijedanja, savezništava s drugim državama i položaju vojne policije koja je, po njemu, dio Oružanih snaga, a ne MORH-a. Sporna su mu i pojedina pitanja mobilizacije i pričuvnog sastava te pitanje zašto u Vijeću za obranu nema ministra unutarnjih poslova.

'Zakon je u načelu dobar i predstavlja značajno poboljšanje u odnosu na postojeći zakon. Bez obzira na političku pripadnost, očekujem da ćemo dobiti Zakon o obrani koji se neće voditi dnevno-političkim interesima. Ipak, nije dobro da se rade proceduralni propusti, a propust jest napravljen. Vlada je morala na sjednici morala imati prethodno mišljenje predsjednika Republike, a ono o čemu je general Stipetić govorio uglavnom se nalazi u prethodnom mišljenju predsjednika', ocijenio je Tomislav Ivić uz primjedbu i kako je 'prošlo predugo vremena između dva čitanja' te da se zakon mogao ranije pustiti u saborsku proceduru.

Na kraju je ministar obrane Ante Kotromanović istaknuo kako je 'ponosan na zakon koji je kvalitetniji i bolji u mnogo čemu od prethodnog jer su jasno definirane pozicije predsjednika Republike, Hrvatskog sabora, načelnika stožera'. 'I procedura je poštivana u potpunosti, a prethodno smo mišljenje dobili', zaključio je Kotromanović.

Zamoljen da nakon sjednice odbora prokomentira prijepore, ministar Kotromanović samo je u prolazu novinarima poručio: 'Sve sam rekao.'

Predsjednik Josipović opovrgnuo je nakon 'kave s građanima' u subotu da je zbog izmjena Zakona o obrani narušen njegov odnos s premijerom Zoranom Milanovićem te da je tražio veće ovlasti. Ponovio je samo kako je na prijedloge zakona iznio svoje primjedbe za koje misli da bi bilo dobro da se usvoje, ali i ukazao da se 'ne radi se ni o kakvoj dramatičnoj svađi'.

Ne tražim nikakve veće ovlasti, već da se one ne smanje. To čak nije pitanje ovlasti, nego pitanje koncepta vođenja Oružanih snaga i njihove odvojenosti od politike', zaključio je Josipović.