PREDSTAVLJEN PROGRAM

HDSSB 'za svoje' protiv 'sveopće krize i beznađa'

04.11.2011 u 14:22

Bionic
Reading

Nakon što su na sjednici Predsjedništva stranke u mostarskom zatvoru 30. listopada dobili političke smjernice, čelnici HDSSB-a danas su predstavili izborni program 'za izlazak iz sveopće krize i beznađa' pod sloganom 'za svoje!'

Bilo je to klasično predizborno obraćanje biračima Slavonije i Baranje prilagođeno prvenstveno potrebama Slavonske televizije – njihova glavnog promidžbenog servisa – koja će u večerašnjem informativnom programu prema već uhodanom obrascu u cijelosti emitirati snimku 'konferencije za novinare', te dnevnika Glasa Slavonije nad čijom uređivačkom politiku također imaju presudan utjecaj.

Da su novinari ostalih javnih glasila na presicu pozvani više kao demokratski paravan, predsjednik stranke Vladimir Šišljagić pokazao je nakon predstavljanja izbornog programa kada je kolegicu s javne televizije, koja ga je pristojno upitala kako će financirati kampanju, osorno otepao rekavši da to nije predmet konferencije. Odmah potom, kako ga novinari ne bi dodatno uznemiravali, uz 'ako nema drugih pitanja' kratko je zahvalio i nestao u stranačkim uredima ne ostavivši mogućnost ikakvih pojašnjenja.

Ukinuli bi ovlasti predsjedniku Republike

A bilo bi zanimljivo čuti zašto među stranačkim čelnicima i aspirantima na vrhove izbornih lista u IV. i V. izbornoj jedinici, danas pred kamerama nije bio Ivan Drmić (protiv kojeg uskoro počinje postupak za pokušaj podmićivanja sudaca Vrhovnog suda), Zlatko Maksimović (prebjeg iz SDP-a, ostao predsjednik Županijske skupštine) ili Boro Grubišić iz Slavonskog Broda koji prema predizbornim anketama ponovno ulazi u saborske klupe. Nismo mogli dobiti niti pojašnjenje zašto pitanje o financiranju kampanje nije primjereno konferenciji na kojoj se predstavlja izborni program, pa niti čuti ima li što novoga glede izdavanja putovnice Branimiru Glavašu kako bi mogao nositi stranačke izborne liste i jesu li spremni riskirati da im zbog toga Izborno povjerenstvo odbije prihvatiti liste?

Kako takvo postupanje nije bilo uobičajeno na dosadašnjim susretima s novinarima, očito je da je i ono bilo 'dogovoreno' na sjednici Predsjedništva HDSSB-a u Mostaru. Utjecaj Branimira Glavaša na izborni program zasigurno je najvidljiviji u zagovaranju pune primjene čistog parlamentarnog sustava u kojem izvršna vlast u cjelini proizlazi iz Sabora i izravno mu odgovara. Jer, u nastavku slijedi zahtjev za ukidanjem izvršnih ovlasti predsjednika Republike u vanjskoj, obrambenoj i sigurnosnoj politici te ukidanjem neposrednih izbora za predsjednika Republike (koji bi se onda birao u Saboru), a njegov bi mandat ograničili na jedan, u trajanju od pet godina. HDSSB bi ukinuo i Ured bivšeg predsjednika Republike. Podsjetimo, predsjednik Josipović ne samo što priznaje presudu Glavašu za ratni zločin, nego mu je zbog toga i oduzeo čin generala HV-a, a bivši predsjednik Mesić izjavio je da je, s obzirom na njihove sukobe, Glavaš zadnji kojemu bi želio pomoći.

Popis želja

HDSSB-ov izborni program protiv je centralizacije, metropolizacije, korupcije i kriminala, a za politički, financijski i gospodarski jake hrvatske regije koje će građanima omogućiti jeftino obrazovanje, stalni posao, veće plaće i pristojne mirovine. Predlaže se osnivanje Doma regija radi dosljedne provedbe regionalizacije, a svi izbori trebali bi se organizirati sustavom otvorenih lista. Najmanje 30 posto poreznih prihoda išlo bi općinama, gradovima i županijama koji bi od Ureda državne uprave po županijama preuzeli nadležnosti. Osnovali bi Regionalni fond poravnanja radi pomoći nerazvijenim regijama.

U popisu želja zatražili su da sredstva od poreza na dohodak i PDV budu zajednički prihod države i jedinica lokalne i područne samouprave, traže smanjenje doprinosa iz i na plaće te povećanje razine minimalne plaće, a oporezovali bi dividende i udjele u dobiti te vratili ukinute porezne olakšice. Uveli bi povlaštenu stopu PDV-a na hranu, obrazovanje, kulturu, sport, lijekove i proizvode i usluge vezane uz pronatalitetnu politiku, a smanjili bi broj i visinu parafiskalnih nameta. Nisu, međutim, izračunali koliko bi na taj način smanjili proračunske prihode, na čemu bi uštedjeli i kako bi pokrili povećani deficit, niti su novinarima pružili mogućnost da ih o tomu pitaju.