Kampas, koji je bio na čelu grčke vojske od 2019. do 2020. godine, smatra da bi takav potez mogao zakomplicirati obranu otoka, osobito u scenariju mogućih napada projektilima ili dronovima iz smjera Bliskog istoka.

Prijetnja projektila i dronova

Govoreći o sigurnosnim prijetnjama Europi, Kampas je upozorio da bi dio kontinenta teoretski mogao biti u dometu iranskih projektila. Ipak, ističe da stvarni operativni domet često bude manji od onoga koji se navodi u tehničkim specifikacijama.

'Prema specifikacijama iz priručnika iranskih raketnih sustava, čini se da bi barem polovica Europe mogla biti u njihovom dometu. Međutim tamo su ti dometi obično veći nego što projektili stvarno mogu postići u operativnim uvjetima', rekao je Kampas za Euractiv.

Unatoč tome, upozorio je da se države poput Grčke, Bugarske, Rumunjske i Italije moraju pripremiti za mogućnost takvog scenarija.

Hezbolah kao sigurnosna prijetnja Cipru

Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost napada s područja Libanona. Kampas smatra da Hezbolah predstavlja ozbiljnu prijetnju Cipru jer raspolaže projektilima i bespilotnim letjelicama koje bi mogle pogoditi ciljeve na tom otoku.

'S obale Libanona, na udaljenosti manjoj od 322 kilometra, ciljevi bi se mogli gađati raznim vrstama projektila, kao i brojnim dronovima koje Hezbolah možda posjeduje', rekao je.

Zbog takvih prijetnji europske snage već su raspoređene da bi oko Cipra uspostavile proturaketni obrambeni štit.

Rat s Iranom bez jasnog izlaza

Kampas je govorio i o razvoju sukoba s Iranom, ističući da ga zabrinjavaju dva nedavna događaja.

'Prvo, Sjedinjene Države dovode i treći nosač zrakoplova, koji nije bio dio prvotnog plana, što sugerira da bi operacije mogle trajati dulje nego što se očekivalo. To također pokazuje da su potrebne dodatne snage kako bi se rasteretile one već angažirane i osigurala veća vatrena moć protiv Irana', rekao je.

Druga stvar koja ga zabrinjava jest izostanak jasne strategije završetka sukoba.

'Ne vidim strateški izlaz. Kada se planiraju vojne operacije, obično postoji i plan izlaska, odnosno kako će rat završiti i koji se ishod želi postići. Nakon eliminacije vrha iranskog vodstva prvog dana rata očekivao sam da bi se mogao pojaviti novi lider, netko otvoreniji dijalogu i kompromisu, što bi Iranu omogućilo drukčiji smjer. Vjerojatno će trebati dosta vremena da vidimo hoće li se situacija početi mijenjati', rekao je.

Spor zbog turskih zrakoplova

Posebno osjetljivo pitanje odnosi se na raspoređivanje turskih borbenih zrakoplova F-16 na području sjevernog Cipra, a Ankara ga kontrolira od 1974. godine. Prema Kampasu, takav potez mogao bi stvoriti ozbiljne operativne probleme.

Ističe da europske i ciparske snage djeluju u zajedničkom zapovjednom sustavu dok bi turski zrakoplovi djelovali neovisno.

'U vojnom smislu, ako rasporedite zrakoplovstvo na Cipru, ali ga ne stavite pod jedinstveno zapovjedništvo – poput onoga u kojem sada sudjeluju europske zemlje pod vodstvom Francuske i Cipra – tada stvarate prepreke umjesto da rješavate probleme', upozorio je.

Kao primjer navodi situaciju u kojoj bi europske snage pokušale presresti projektil, a turski zrakoplov, koji nije uključen u sustav koordinacije, mogao bi ući u isti zračni prostor.

'U takvoj situaciji moglo bi doći do ozbiljnog sigurnosnog problema i situacija bi postala vrlo opasna', rekao je.

Jačanje regionalnih saveza

Kampas smatra da će sigurnosna suradnja Grčke, Cipra i Izraela u budućnosti imati sve veću važnost.

Ističe da Grčka u istočnom Sredozemlju mora razvijati snažne strateške odnose s državama koje dijele slične interese.

'Da bi Grčka opstala i održala svoju poziciju u istočnom Sredozemlju uz velikog revizionističkog susjeda, potrebni su joj strateški partneri koji dijele iste vrijednosti i mogu se međusobno poduprijeti kada je to potrebno', zaključio je.