Vlada u Ateni bila je primorana u zadnjem izdanju obveznica ponuditi prinos veći od 6,0 posto kako bi privukla ulagače koji su oprezni u pogledu pozajmljivanja novca zemlji suočenoj s golemim proračunskim manjkom i dužničkom krizom.
U nastupu pred Europskim parlamentom Georgij Papandreu upozorio je da Grčka, nakon što je usvojila najveće mjere štednje u svojoj novijoj povijesti, ipak ne bi smjela biti izložena premijama za rizik.
'Mi se trebamo zaduživati po normalnim kamatnim stopama, barem u visini onih po kojima se mogu zaduživati ostale zemlje članice EU-a', istaknuo je Papandreu.
U zadnjem izdanju grčkih obveznica početkom ožujka Atena je ponudila 6,25 posto prinosa, što je dvostruko više od kamatne stope po kojoj se zadužuje Njemačka a koja se smatra referentnom stopom za zemlje članice eurozone.
Posljednjih dana učestala su nagađanja u vezi potencijalnog plana pomoći Grčkoj od zemalja članica eurozone. U ponedjeljak su tako na redovnom sastanku ministri financija eurozone razmatrali tehničke modalitete pomoći ali su konačnu odluku prepustili čelnicima vlada i država 27-člane EU.
Papandreu je istaknuo da iako Grčka ne traži konkretnu financijsku pomoć njezina je dostupnost nužna kako bi se ohrabrilo financijska tržišta i time zemlji omogućilo jeftinije zaduživanje.
'Na stol moramo staviti napunjeni pištolj kako bismo zajamčili pozitivne reakcije tržišta', sugerira on.
Premijer je također upozorio da bi u slučaju izostanka pomoći EU-a Grčka mogla biti prisiljena zatražiti pomoć od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF). 'Nadam se ipak da to neće biti potrebno', kazao je.
