'OGROMNE OPASNOSTI'

Granić: Na sceni su separatističke težnje Republike Srpske i pokušaj da se BiH učini unitarnom, građanskom državom

  • Autor: S. S.
  • Zadnja izmjena 13.12.2021 23:34
  • Objavljeno 13.12.2021 u 23:03
tportal

Izvor: Screenshot / Autor: HRT

Treba li izbornim zakonom u BiH osigurati da svaki od triju naroda bira svoje predstavnike? Premijer Andrej Plenković bio je u službenom posjetu Bosni i Hercegovini u trenucima teške političke krize u toj zemlji koja je dodatno produbljena odlukom Skupštine Republike Srpske o vraćanju državnih ovlasti na entitet. Svrha Plenkovićeva posjeta bila je poslati poruku o cjelovitosti BiH te potrebi za dijalogom i smanjenjem napetosti

U emisiji HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića gostovali su bivši ministar vanjskih poslova i sudionik Daytonskih pregovora Mate Granić, zastupnik u Europskom paralmentu (SDP) Tonino Picula, prof. dr. sc. Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu, povjesničar prof. dr. sc. Ivica Lučić, i prof. dr. sc. Šaćir Filandra s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu.

Mate Granić ocjenjuje službeni posjet premijera Andreja Plenkovića BiH vrlo važnim u vrlo izazovnom vremenu, najizazovnijem nakon potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma krajem 1995. godine.

'Na sceni su separatističke težnje Republike Srpske s jedne strane, a s druge strane pokušaj da se BiH učini unitarnom, građanskom državom, što nismo dogovorili u Daytonu i potpisali u Washingtonu, Daytonu i Parizu. To je isto ogromna opasnost', rekao je Granić.

'Premijer Plenković je došao s porukom podrške teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, prijateljstva, suradnje dijaloga, jačanje gospodarske suradnje, ali i rješavanja otvorenih pitanja, znači čvrste podrške konstitutivnosti hrvatskog naroda u BiH jer je to temelj Daytonsko-pariškog sporazuma - jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda, jednaka prava za sve građane BiH, ljudska, građanska i sva ostala prava. To je temelj Daytonsko-pariškog sporazuma i bilo kakve promjene, a jesu li se dogodile, da, dogodile su se, odlukama visokih predstavnika uglavnom, posebno 2006. godine koji su puzajućim promjenama doveli hrvatski narod u neravnopravni položaj. To znači da su u 3 navrata jedan drugi narod - Bošnjaci izabrali hrvatskog predstavnika. To nije dogovoreno. To nije duh, to nije slovo Daytonskog sporazuma. O tome nitko tada nije razmišljao da se uopće može dogoditi. Moglo se dogoditi promjenama koje su visoki predstavnici učinili, a da u tom trenutku nije bila predmet ozbiljne pažnje niti SAD-a niti EU-a', dodao je.

Tonino Picula smatra posjet značajnim zbog poruka koje je premijer Plenković uputio svojim sugovornicima tijekom dana.

  • +6
  • +3

Andrej Plenković, Dragan Čović

Izvor: Pixsell / Autor: Denis Kapetanovic/PIXSELL

'Doista je riječ o vrlo ozbiljnoj krizi, možda i najozbiljnoj u kojoj se našla BiH od potpisivanja Daytonsko-pariškog sporazuma. Čini mi se da su poruke dobre, međutim pravo je pitanje što će se događati u neposrednom vremenu pred nama. Sasvim je sigurno da je riječ ne o izoliranim događajima koji su izazvali uzbunu u međunarodnoj zajednici. To je već tendencija, kronično stanje u kojima se BiH već nalazi godinama, ako ne i desetljećima', istaknuo je Picula.

'Po mom sudu, pratim ovdje u europskim institucijama razvoj događaja iz poprilične blizine, čini mi se da EU ovog trenutka nema jasan odgovor kao ni cijela međunarodna zajednica što napraviti ako situacija u BiH eskalira. I to je posljedica jednog vakuuma koji se stvorio u proteklih 7-8 godina uzrokovanog nedostatkom vizije, usporavanjem politike proširenja EU-a i taj prostor Zapadni Balkan je propušten sebi, jačale su različite autoritarne tendencije, EU je dobila takmace na ovom prostoru koji s njom ne dijele njezine niti vrijednosti niti interese i čini mi se da je kucnuo trenutak da BiH se nađe vrlo visoko na forumima na kojima se raspravlja ne samo o BiH nego i o politici EU prema tome prostoru i EU se ne može ponašati kao da je riječ o nekakvom incidentnom ponašanju ili nečemu što nema dublje korijene', rekao je Picula.

  • +1

Otvoreno o BiH

Izvor: Screenshot / Autor: HRT

Šaćir Filandra rekao je kako se u Sarajevu na posjet premijera Plenkovića gleda kao dobrodošlim.

'Sam posjet je umnogome anulirao neke negativne tonove u javnosti koje je recentnijim i nekim ranijim izjavama prema BiH i Bošnjacima iskazivao predsjednik Milanović tako da je ovaj posjet na neki način umirio tu situaciju. S druge strane posjet je državnički koncipiran i dobro je strukturiran kroz posjetu paralelnoj instituciji odnosno Vijeću ministara, Domovima državnog parlamenta i vjerskim velikodostojnicima s primjerenom posjetom Mostaru i čelništvu HDZ-a što nije bio uvijek slučaj sa sličnim posjetama ili ranijim posjetama određenih hrvatskih dužnosnika. Tako da je vrlo iznijansiran posjet', rekao je Filandra.

'U političkom smislu je Plenković bar na konferenciji jasno istaknuo da je on u mogućnosti da na različite načine pomogne BiH, da očekuje dogovor njezinih ključnih političkih aktera, što nije ništa novo jer nam to svi kažu. U principu ovaj posjet nije donio ništa novog, ali je stabilizirajući moment. Međutim, s obzirom na značaj i partnerstvo i susjedstvo BiH i RH, s obzirom na mnogo povoljniju poziciju RH s obzirom na euro-atlantske integracije mi u BiH s pravom očekujemo od RH mnogo više, pa i od gospodina Plenkovića. Ne prepuštanje nama da se mi dogovorimo jer da se možemo dogovoriti mi bi se dogovorili', dodao je Filandra.

Povjesničar Ivica Lučić rekao je da je najveći problem u BiH što se ne drži Ustava.

'Političke strukture, visoki predstavnici ne drže se niti temelja ustava niti temeljnih načela, niti duha Daytonskog sporazuma, a niti normi. Imamo presude Ustavnog suda do kojih nitko ne drži, one se ne provode, imamo čitav niz neustavnih zakona, pa tako i ovaj izborni zakon koji je nametnut 1999. godine. Mi smo u situaciji da je u jednom vremenu međunarodna zajednica, zapravo administracija SAD-a pokušala izgraditi državu naciju, što se ovdje zove građanska država, i u tome nije uspjela. Kako je sad nastao ovaj problem? Zato što su nakon Afganistana odustali od takve politike i sad je nastao jedan vakuum, kao što je rekao Picula, u kojem se našlo puno zainteresiranih igrača, raznih sila koje tu vide i preko BiH provode svoje interese i to obično bude na štetu naroda i građana BiH. To je problem', rekao je Lučić.

'Ako možemo prihvatiti da je Dodik prekršio neke odredbe Daytonskog sporazuma, vraća nadležnosti, on ne radi nešto što tamo već nije bilo, a ima li pravo na to ili nema to je više stvar politike, nego pravno pitanje. A što je s onima koji su do jučer tražili brisanje konstitutivnosti, nepoštivanje ustava, rušenje jednog mirovnog sporazuma jer Daytonski sporazum nije samo ustav, to je međunarodni mirovni sporazum, to je bitno', smatra Lučić.

Goran Bandov je rekao kako misli da je za sve državljane BiH zapravo centralno pitanje vladavina prava.

'O vladavini prava govorimo u segmentu kad govorimo o ustavu, ali ona je puno dublja. Krucijalno je pitanje jesu li građani uopće zadovoljni državom. Krucijalno je pitanje zašto iti jednom građaninu BiH primjerice padne na pamet da se želi odcijepiti. Zašto ljudi odlaze iz BiH? To su neka krucijalna pitanja. Pitanja o kojima mi danas razgovaramo i pitanja neke potencijalne secesije pa pitanja što se događa s izbornim zakonom to su ipak sekundarna pitanja. Ona moraju biti riješena. Izborni zakon neupitno mora biti usklađen s Daytonskim odredbama. Svatko tko toga nije svjestan taj direktno radi protiv mira. A mir ima vrlo opasnu alternativu i to je alternativna koju nitko ne želi doživjeti', naglasio je Bandov.

'Što se tiče konstitutivnosti, ona mora biti zajamčena. A ona znači da svaki od naroda u toj zajednici mora ostvariti punu ravnopravnost, a ona se neupitno zrcali i kroz predsjedništvo. To je zapravo osnova. Strašno je da mi toliko puno energije ulažemo u takvo nešto što je osnova. BiH gubi najbolje svoje ljude jer odlaze van i imamo puno više izazova a na njih se ne možemo koncentrirati jer zapinjemo na osnovnim pitanjima. Vratimo se na Dayton, na temelju Daytona uredimo BiH. Ako građani BiH nakon nekog vremena, a doslovce i sutra, žele drugačiji princip i to je moguće. Ali moraju se dogovoriti građani BiH, konstitutivni narodi u BiH. Svi moraju sjesti i točno vidjeti što žele s BiH, kamo BiH treba ići. Mi kao susjed BiH, mi smo najbliži rod BiH, mi smo toliko duboko umreženi s BiH, značajan dio građana RH su i državljani BiH, mi smo prijatelji, mi smo rodbina, mi smo kumovi, naša gospodarstva su toliko snažno umrežena, mi smo toliko međusobno povezani. Nije to samo pitanje mi smo jedna od potpisnica Daytonskog sporazuma, mi smo doslovce brat i sestra BiH i neupitno je da je za nas centralno pitanje što će se događati u toj zemlji', rekao je Bandov.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!