Globalizacija kojoj je kumovao brzi tehnološki razvoj, naročito na području telekomunikacija i prometa, toliko je prodrla u sve pore društva da njezine dobrobiti i mane mnogi osjećaju na vlastitoj koži. Procesom globalizacije izbrisane su granice, a svijet je postao globalno selo, sa svim svojim kulturološkim i sociološkim razlikama. U tom globalnom koktelu politike, ekonomije i kulture postalo je prirodno slijediti svjetske trendove, ali isto tako neki lokalnim običaji i fenomeni postali su globalna moda. Veze između lokalnog i globalnog te njihov međuodnos i posljedice na našu svakodnevicu istažuju znanstvenici diljem svijeta. Biblioteka Politička misao zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti okupila je stoga trust mozgova i njihova razmišljanja i analize objavila u zborniku radova na engleskom jeziku 'Globalization of Culture: European and Global Networks'
Riječ je publikaciji koja je nastala u okviru Jean Monnet katedre za političke studije Europske unije - mreže europske integracije, a za koju uredničke zasluge valja pripisati politolozima Vedranu Jerbiću i Hrvoju Špeharu sa zagrebačkog FPZ-a te Anđelku Milardoviću s Instituta za europske i globalizacijske studije u Splitu.
Urednici ističu da je ova publikacija nastala kako bi skrenula pažnju stručne javnosti i građana koliko i na koje načine globalizacija mijenja ljudske živote, međuljudske odnose, položaj građana u društvu te društvo cjelini. Utjecaj globalizacije na sve aspekte ljudskog života analizirali su stručnjaci iz raznih znanstvenih područja (politolozi, filozofi, kulturolozi, arhitekti, ekolozi, sociolozi urbanih fenomena…).
Kad promišljamo o negativnim efektima globalizacije, kao jedna od ključnih mana navodi se proces uniformiranja svijeta po uzoru na bogate zapadne zemlje, posebice SAD.
Armand Faganel sa slovenskog Fakulteta za management u Kopru, kojemu je u znanstvenom fokusu istraživanje ponašanja potrošača, brendova, programa visokoškolskog obrazovanja i održivog turizma, u svom radu pozabavio se dosezima tzv. 'mekdonaldizacije' europskog obrazovanja, do koje je u najvećoj mjeri doveo bolonjski sustav.
O opasnostima koje od globalizacije prijete demokratskim sustavima vlasti pozabavio se profesor komunikologije Pero Maldini s dubrovačkog sveučilišta. Pod snažnim utjecajem globalizacije, prema njegovu mišljenju, dolazi do slabljenja suvereniteta nacionalnih država i prebacivanja odlučivanja na globalne institucije, zakone, norme, mreže. Uslijed toga dolazi do slabljenja utjecaja građana na političko odlučivanje, jer su političke elite su pod utjecajem tzv. ekspertnih skupina, interesa globalnog kapitala (multinacionalnih kompanija), lobista. Istovremeno se pod pritiskom antiterorističkih i sigurnosnih mjera reduciraju ljudska prava i slobode građana. Sve to dovodi do problema legitimacije na političkoj razini, odnosno do izostanka demokratske procedure i demokratskog procesa donošenja odluka, kao i izostanka kontrole nad djelovanjem nadnacionalnih korporacija, pitanje njihove odgovornosti.
Profesor urbane sociologije sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta Ognjen Čaldarević i Jana Šarinić, predavačica s istog fakulteta, u svojem su radu problematizirali dva oprečna fenomena - globalizacija vs. lokalizacija.
'Poznato je da je urbana kultura izložena dvama oprečnim, ali paralelnim utjecajima – globalizaciji kao snažnoj sili koja gradove čini nalik jedne drugima, a urbanu kulturu univerzalnom i kozmopolitskom. S druge strane, lokalizacija urbane kulture, različitih izričaja raznovrsnih kultura umanjuje snagu globalizacijskog procesa', istaknuli su u svom eseju zagrebački sociolozi.
Izuzev spomenutih, rasvjetljavanju teme globalizacije svoj obol je dalo još deset stručnjaka iz područja koja diktiraju ljudsku svakodnevicu. U zborniku radova 'Globalization of Culture: European and Global Networks' objavljeno je ukupno 13 radova, a osim stručnih razmišljanja navedeni su i konkretni primjeri gradova i država i njihova preobražaja posredstvom globalizacijskih procesa.
