Finska s rastućom zabrinutošću promatra vojno jačanje Rusije uz njihovu zajedničku granicu, dugu više od 1300 kilometara. Satelitske snimke i dostupne geolokacijske informacije ukazuju na to da Moskva ubrzano modernizira svoje vojne baze, povećava prisutnost vojske i priprema nove lokacije za potencijalnu dugoročnu upotrebu. Iako trenutačno nema izravne prijetnje, sigurnosni analitičari i vlasti u Helsinkiju upozoravaju da se situacija ne smije podcijeniti.
Emil Kastehelmi, stručnjak za sigurnost i suosnivač tvrtke koja analizira satelitske snimke i otvorene podatke, ističe da je ruska vojna aktivnost uz granicu sve intenzivnija.
„Vidimo da Rusija modernizira svoje stare vojne baze duž granice. Mijenjaju strukture u vojsci i zrakoplovstvu. Trajno povećavaju broj vojnika. Smatramo da će Rusija nastaviti s jačanjem vojne infrastrukture i baza“, rekao je Kastehelmi.
Njegova tvrtka koristi slobodno dostupne izvore podataka, uključujući satelitske snimke i geopodatke, kako bi analizirala promjene na terenu. Prema njegovim riječima, jedan od ciljeva tih moderniziranih baza mogao bi biti obuka vojnika za rat u Ukrajini. No, bez obzira na to što ne vidi neposrednu prijetnju za Finsku, Kastehelmi upozorava:
„Imamo neprijateljsku zemlju odmah uz granicu koja se vidljivo naoružava. Ne vjerujem u skor napad, ni u tradicionalni rat, ali moramo pomno pratiti situaciju.“
NATO partnerstva i obrambena strategija
Od početka rata u Ukrajini, Finska je značajno redefinirala svoju sigurnosnu politiku. Prije dvije godine postala je članica NATO-a, čime je dodatno učvrstila svoju obrambenu poziciju. U svibnju su finske oružane snage održale zajedničke vojne vježbe s postrojbama iz Njemačke, Estonije, Litve i Ujedinjenog Kraljevstva.
Ministar obrane Antti Häkkänen poručuje da se Finska ne osjeća ugroženo, ali je potpuno svjesna dugoročnih sigurnosnih izazova.
„Finska je sigurna. Jasno nam je da će Rusija i nakon rata u Ukrajini dugoročno jačati svoje vojne kapacitete. Oni ostaju agresivan i opasan susjed za cijelu Europu. Zato i mi jačamo svoju obranu i tijesno surađujemo s NATO saveznicima“, rekao je Häkkänen.
U regiji Baltičkog mora napetosti dodatno rastu. Sve češće se bilježe povrede zračnog prostora koje se pripisuju ruskim vojnim zrakoplovima. Krajem svibnja ruska je vojska objavila videozapis vojne vježbe u Baltičkom moru u kojoj je sudjelovalo 3.000 vojnika i 20 ratnih brodova.
Zabrinutost raste i među civilima
Uz institucije, i finsko civilno društvo sve je aktivnije u pripremama za moguće krizne situacije. U vojarni finske vojske u Helsinkiju prošlog je vikenda održan tečaj za žene koji je uključivao obuku iz elektrotehnike i korištenje agregata u slučaju nestanka električne energije.
„Ako dođe do velikog nestanka struje, želim znati što mogu učiniti. Nemam nikakvo vojno iskustvo, ali želim biti spremna. Trenutna svjetska situacija me jako zabrinjava“, rekla je polaznica tečaja Taija Lassila iz Helsinkija.
Cilj ovakvih edukacija jest povećati otpornost stanovništva u kriznim uvjetima. Tečajeve provodi Ženski savez za pripravnost, a njihova predstavnica Riika Itäranta ističe da Finska ima snažnu tradiciju civilne obrane:
„Mislim da je to povezano s našom poviješću i iskustvima iz Drugog svjetskog rata. U Finskoj smo, na neki način, majstori preživljavanja. Povezani smo s prirodom, a udaljenosti između gradova su velike. Zato Finci žele biti samostalni i spremni.“