Za razvoj svijeta do današnjeg oblika realnosti 1982. je bila prijelomna na više nivoa, a svakako je ključan onaj u kojem je gotovo svaki klinac s imalo znatiželje zaželio, ako nije već i dobio, svoje prvo računalo. Nakon što su ZX Spectrum i Commodore 64 plasirani na tržište u roku od par mjeseci mentalni sklop klinaca više nikada nije bio isti, jer je većinu znatiželjnih i dotada zainteresiranih za radioamaterizam, raketno modelarstvo, školsku videosekciju (...) preko noći opčinila želja za stvaranjem programa ili pak jednostavnim igranjem. Kao prava kulturna nadogradnja, da se svjesno i ciljano izrazimo marksističkim terminom, računalnoj eksploziji iste godine pridružila se i jedinstvena koncentracija filmskog stvaralaštva.

Androidi, vanzemaljci i bijeg u bajtove

'Star Trek II: The Wrath of Khan' (4. lipnja), 'E. T. the Extra-Terrestrial' (11. lipnja), 'Blade Runner' (25. lipnja), 'The Thing' (25. lipnja), 'Tron' (9. srpnja), redom su se tog ljeta pojavljivali na platnima američkih kina svaki postavši svojstvenim specifičnom karakteristikom - rekordnom gledanošću, zaradom, umjetničkom kritikom ili nadvremenskom kultnošću. Odgovarali su različitim potrebama i profilima publike, ali sve ih je ujedinjavala linija 'znanstvene fantastičnosti', nepredvidivosti svijeta ili dostignuća koja tek trebamo doživjeti.

Blade Runner je bio predodžba zapravo zamislive distopijske budućnosti u koju su nas naši eksperimenti s robotikom, kloniranjem, računalima doista mogli odvesti. Tech noir ambijent izrazito je odgovarao tamnoj premisi i spretnim Dickovim misterijima koji su zbog slojevitog gledanja na realnost do danas ostali predmetom teoretske čak i filozofske pažnje.

Wrath of Khan pak radnjom vremenski dovoljno udaljen ne bi li se u narativ uvrstilo baš sve što mašta domisli, a logička struktura priče dopusti, komercijalnim uspjehom dodatno je potvrdio stasanje generacije spremne za otiskivanje u svijet u kojem još nitko nije bio. Teški eskapizam, možemo primijetiti, ali izrazito pozitivnog sadržaja, jer je, unatoč Khanu, Kirkov svijet bio inspirativno mjesto.

No da je bar fragment te budućnosti doista stigao potvrđivao je Tron, postavši snom i najpovršnijim programerima i igračima arkadnih strojeva. Spielberg je pak 1982. 'zakucao' potpuno drukčije, i pritom ne mislimo na 'Poltergeist', još jedan kultan uradak premijerno prikazan istog ljeta! Tvorac blockbustera je shvatio da klinci ne žele čekati na vanzemaljce do 23. stoljeća već E. T.-a  priželjkuju u svojoj sobi - uostalom tko bi sa 10 godina imao išta protiv da u ormaru pronađe slatko inteligentno stvorenje s drugog planeta?!

U ovom društvu The Thing je ponešto drukčiji, jer nema čisti blockbusterski identitet ni radnju, a s paranoičnom atmosferom razbijao je infantilnost E. T. svijeta. Ipak, kao remake čudovišnog klasika iz 1951. 'The Thing from Another World' specifično je čuvao spomen na eru filmova 'It Came From...' .

Kultura 'za dvije godine'!

Koliko god utjecaj i kultnost navedenih filmova danas bila poznata na svjetskoj razini, život u jugoslavenskom kinu ljeta 1982. nije bio ni približno aktualan već je većina uradaka jugoslavenskim gledateljima prikazivana sa zakašnjenjem od jedne ili više godina! S takvim ritmom dolaska u kino uopće ne čudi da filmovi nisu pogađali pravi trenutak pojave pred publikom, pa tako npr. na listi najgledanijih filmova u 'urbanim' riječkim kinima između 1947. i 1997. nema nijednog od navedenih uradaka, ali prvim mjestom suvereno vlada 'Bitka na Neretvi'!

Paralelno, na listi najposuđivanijih VHS kazeta u Engleskoj 1984. listi top 20 su 'Blade Runner', 'Tron', 'Star Trek II' i 'The Thing'! Bez obzira na to ovi generatori 'geek' kulture imali su svoju domaću publiku i kanale dolaska u medije. Za potonje je posebno koristan bio Yu video koji je uostalom za naslovnicu svog prvog broja izabrao klasične geek motive - R2-D2 i C-3PO u šetnji te reportažu o 'Tronu'!

'U katalogu Zete filma ga preporučaju kao snažan naučno-fantastični film sa zapletom karakterističnim za najbolja ostvarenja detektivskog žanra. Naš savet: Otiđite do bioskopa i pogledajte film. Utisak je potpun tek posle bioskopa', pisalo je u Yu videu o 'Blade Runneru' što ne bi bilo vrijedno posebne pažnje da nije bila riječ o veljači 1984. godine! Isti časopis je zaslužan i za jednu od ljepših počasti SF-u kada je u jubilarnom 50. broju 1988. objavljen vodič kroz 100 filmova znanstvene fantastike. 'Blade Runner' je u tom kontekstu doživio jednu neobičnost - dok je u spomenutom opisu preveden kao 'Istrebljivač', u vodiču je postao 'Na oštrici noža' što je manje upućenima svakako donosilo zabunu.

S jugoslavenskom premijerom 1984. pojavilo se i izdanje romana 'Sanjaju li androidi električne ovce?', relativno obilno reklamiranog na stranicama Siriusa, što je pokazivalo jedinstvo kulture. Ipak, mišljenja samih ljubitelja SF-a o filmovima su bila podijeljena, pa je Zoran Živković u 'Enciklopediji naučne fantastike' za 'Star Trek' utvrdio: 'Okolnost da su filmovi iz ciklusa 'Zvezdane staze' bili prilično gledani nipošto ne znači da je to predstavljalo potvrdu trajne vrednosti jedne ovakve spejs opere, stvar je samo u tome što će uvijek postojati SF publika koja će imati potrebu - bilo nostalgične ili neke druge prirode - za sličnim ostvarenjima.'

Najveću pažnju ex-Yu 'mainstream' medija je svakako privlačio Steven Spielberg kojem se uvelike divilo zbog uspjeha, u jesen 1982. čak i Start prenosi razgovor motiviran uspjehom 'E. T. the Extra-Terrestriala'. 'Volim videoigre više od svega drugoga osim filmova. Igram ih neprestano, održavaju me mladim i omogućavaju da brzo reagiram. Bit će i E. T. videoigre', govorio je Spielberg ne sluteći kakva je katastrofa na pomolu, te da prebrzom provedbom ideje ugrožava i optimistični Atarijev 'product placement' u 'Blade Runneru' vođen mišlju o egzistenciji 2019. godine.

Kakav je utjecaj filmsko ljeto 1982. izvršilo na stvarnost, posebnu socijalističku, tek treba sustavnije domisliti, a ono što je za našu trenutačnu nostalgičnu svrhu važno jest to da vjerojatno svatko može opisati trenutak u kojem je gledao pojedini od navedenih uradaka i koju je emociju u njemu proizveo. Kakva god emocija bila ovih 547 minuta (!) avanture nepogrešiva su građa za filmski maraton vrućeg ljetnog dana 2012. Negdašnjim kašnjenjima u kino, u čast.