"S populacijom od oko 90 milijuna čak i djelomična destabilizacija mogla bi utjecati na izbjegličke valove neviđenih razmjera", ističe se u izvještaju agencije Europske unije za azil, koje je sastavljeno prošli vikend, prije izbijanja rata.

"Raseljavanje čak i samo 10 posto iranskog stanovništva bilo bi takvo da bi se moglo mjeriti s najvećim izbjegličkim valovima posljednjih desetljeća", pišu autori u ovom dokumentu, pripremljenom prije američko-izraelskih napada.

Na zahtjev AFP-a za ažuriranjem procjene nakon izbijanja rata, agencija je izvijestila da je "situacija i dalje vrlo nestabilna i da bi bilo neodgovorno davati hipotetske izjave". Broj zahtjeva za azilom koje su podnijeli Iranci u Europi trenutačno je prilično nizak. Tijekom 2025. bilo ih je 8000, daleko manje od zahtjeva koje su podnijeli Afganistanaci (117.000) ili Venezuelci (91.000). Napadi Sjedinjenih Država i Izraela na Iran dosad nisu potakli masovno iseljavanje.

No "razmjeri potencijalnog rizika su znatni", smatra agencija EU-a za azil, osobito s obzirom na to da je Iran jedna od zemalja u kojoj živi jedna od najvećih izbjegličkih populacija na svijetu, što je situacija koja bi vjerojatno mogla izazvati pravu kaskadu raseljavanja.

Autori izvještaja napominju da je scenarij o velikom valu iranskih izbjeglica zasad "spekulativan". To znači da bi prognanici prolazili kroz Tursku, a zatim nastavljali dalje prema Europi.

"Sve je ovo vrlo nestabilno", rekao je europski stručnjak za imigraciju, želeći ostati anoniman s obzirom na osjetljivost teme. No to je već predmet rasprava među čelnicima. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u nedjelju navečer je naznačila da je o tom pitanju razgovarala s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.

"Nažalost, znamo da općenito kada izbiju sukobi u određenim regijama to pokrene migracijske valove", pojasnila je u utorak Europska komisija, premda tvrde da "zasad" nema razloga da se vjeruje kako će trenutačna situacija prouzročiti masovan egzodus izbjeglica.

To će pitanje biti na dnevnom redu rasprava 27 ministara unutarnjih poslova EU-a, koji se sastaju u četvrtak u Bruxellesu.

Tijekom 2025. zemlje EU-a i njihovi susjedi (Norveška i Švicarska) primili su otprilike 822.000 zahtjeva za azilom, što je smanjenje od 19 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj pad slijedi smanjenje od 11 posto u 2024. godini.

Pad zabilježen u 2025. godini uvelike se može pojasniti smanjenjem broja zahtjeva koje su podnijeli Sirijci, nakon svrgavanja s vlasti Bašara al-Asada krajem 2024. Broj tražitelja azila nikada više nije dosegao razinu iz 2015. godine, kada su stotine tisuća sirijskih izbjeglica, bježeći pred ratom stigle u Europu.